Najveći hrvatski gradovi Zagreb, Split, Rijeka i Osijek  u vlasništvu imaju više od devet tisuća stanova, najviše Zagreb, više od šest tisuća, a najmanje Split  470, koje po sličnim kriterijima dodjeljuju u najam svojim sugrađanima.

dobra prilika

Rasprodaja državnih stanova: Možete do stana za manje od 1.200 eura po kvadratu

U hrvatskoj metropoli ukupno je 6552 stana u gradskom vlasništvu, a ukupno ih je u korištenju 5952 stana, odnosno od ukupno 600 praznih stanova, neki su u neuporabljivom stanju i njihova bi adaptacija bila neispativa, neki su na prodaji putem javnog natječaja, dok su drugi u postupku davanja u najam, ističu iz Grada.

Dio gradskih stanova daje se u najam onima koji nemaju u vlasništvu vlastitu nekretninu. S jedne strane, stanovi se dodjeljuju prema socijalnom kriteriju, a pravo na dodjelu tih stanova imaju oni koji u Zagrebu prebivaju najmanje deset godina te imaju primanja koja po članu obitelji ne prelaze polovicu prosječne mjesečne plaće u Zagrebu na godišnjoj razini.

S druge strane, Grad Zagreb dodjeljuje i stanove neovisno o imovinskom cenzusu prijavitelja, na temelju kriterija propisanih Odlukom o najmu javno najamnih stanova. Među ostalim, prijavitelji dobivaju bodove ovisno o dobi, duljini prebivališta u Zagrebu, broju članova obitelji, invaliditeta, braniteljskog statusa, statusu mlađeg znanstvenika, doktora znanosti, magistra znanosti, djelatnika u kulturi i javnog djelatnika.

Za obje kategorije stanovi se dodjeljuju kontinuirano, ističu iz Grada Zagreba.

Pri tome je od posljednjih lokalnih izbora, za vrijeme mandata gradonačelnika Tomislava Tomaševića, 29 je obitelji sliste prvenstva, 10 obitelji izvan liste prvenstva, 16 obitelji po osnovi potresa te 45 obitelji koje su useljene u stanove u Novom Jelkovcu, po provedenom javnom natječaju iz 2021. godine.

Zagreb ne zna koliko “zaslužnih građana” koristi gradske stanove, u planu ukinuti taj kriterij 

Na upit koliko je gradskih stanova kojima se trenutno koriste “zaslužni građani”, odnosno javne osobe, poput kulturnih djelatnika, sportaša i drugih o kojima se u prošlosti govorilo o korisnicima javnih stanova, iz Grada Zagreba ističu da to ne znaju.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

“Zatekli smo vrlo neuređenu situaciju s gradskim stanovima općenito, na čijem sređivanju sustavno radimo i uskoro ćemo donijeti novu gradsku odluku kojom se regulira njihovo korištenje. Stoga trenutno nismo u mogućnosti dostaviti popis tzv. zaslužnih građana”, odgovorili su Hini. Dodaju da su neki korisnici napustili tako dodijeljene stanove, dok su dijelu korisnika s velikim dugovanjima poslane opomene pred iseljenje.

No, napomenuli su da jedino što mogu reći da u aktualnoj vlasti, nije bilo dodjele stanova po tom kriteriju, te da će u novoj odluci, koju pripremaju, ukinuti kriterij “zaslužnih građana”.

Osijek izgradio zgradu za najam gradskih stanova

Grad Osijek ima u najmu 643 stana u svojem vlasništvu, a za potrebe stambenog zbrinjavanja osoba s liste kandidata u tijeku je postupak dodjele 68 stanova u novoizgrađenoj stambenoj zgradi u prigradskom naselju Tenji.

Prema podatcima Gradske uprave, u pravilu se stanovi iznajmljuju osobama s liste kandidata za davanje gradskih stanova u najam, prema prvenstvu koje se utvrđuje na temelju propisanih materijalnih, socijalnih, zdravstvenih i drugih kriterija. Izvan te liste, gradski stan može se dati u najam osobi u iznimno teškom socijalno-zdravstvenom položaju te obitelji s maloljetnom djecom koja si ne može sama osigurati smještaj.

Za potrebe utvrđivanja liste svake dvije godine raspisuje se javni natječaj, a sadašnja lista na temelju odluke gradonačelnika stupila je na snagu 14. prosinca 2021.

Na listi su 163 kandidata za najam, a prema utvrđenom redu prvenstva, od njezine objave do danas dodijeljeno je 14 stanova, objašnjavanju u Gradskoj upravi.

U gradskim službama napominju kako je za potrebe stambenog zbrinjavanja osoba na listi kandidata u tijeku postupak dodjele stanova u novoizgrađenoj stambenoj zgradi u Tenji, koja ima ukupno 68 stanova; 25 garsonijera, po 15 jednosobnih i dvosobnih stanova i 13 trosobnih.

U mandatu ove gradske uprave, radi naplate duga najamnine, najmoprimcima je poslana 401 opomena, a pred osječkim Općinskim sudom pokrenuto je 60 ovršnih postupaka.

Zbog neplaćanja najamnine, otkazano je sedam ugovora o najmu stana, provedena su tri ovršna postupka za iseljenje, još su tri u tijeku, te jedan sudski postupak za iseljenje.

U mandatu ove i prošle gradske uprave nije bilo slučajeva dodjele gradskih stanova u najam tzv. zaslužnim građanima.

Rijeka –  Od 1993. do danas zaslužnima dodijeljena 123 stana

Grad Rijeka, prema evidenciji krajem ožujka 2023., u vlasništvu ili suvlasništvu ima 1728 stanova. Stanovi se dodjeljuju u najam ponajprije na temelju redoslijeda utvrđenog listom prioriteta. Kriteriji za stvaranje liste su duljina prebivanja na području grada Rijeke, godine radnog staža ostvarenog u Hrvatskoj, sudjelovanje u Domovinskom ratu, broj članova kućanstva, djece na redovitom školovanju, zdravstveno i socijalno stanje te godine života.

Osim putem liste prioriteta, stan se može dati i osobama kojima stan nije za redovitu uporabu zbog elementarnih nepogoda ili je u ruševnoj zgradi. To se odnosi i na osobe koje su u zgradama koje su moraju ukloniti, kad je investitor Grad ili je riječ o interesu ili obavezi Grada, te na još nekoliko skupina građana kojima je potrebno osigurati stan po drugim kriterijima.

Najmoprimci gradskog stana mogu biti i osobe zaposlene u zdravstvu, kulturi, sportu, visokom školstvu, pravosuđu i policiji, čiji su priznati rezultati rada važni za grad. Na taj se način, odlukom gradonačelnika, na godinu može dodijeliti najviše10 stanova. Od 1993. do danas tako su dodijeljena 123 stana, a trenutačno su u korištenju 43 stana.

Gradonačelnik Marko Filipović tijekom svojeg mandata dodijelio je pet stanova. Najamnina za te stanove je od 2,15 do 4,87 eura po četvornome metru.

Posljednjih pet stanova dodijeljeno je odlukom gradonačelnika& 2021. Sveučilištu u Rijeci za profesora na znanstvenom studiju Ivana Lupića, 2022. baletnom umjetniku HNK Ivana pl. Zajca Micheleu Pastoriniju, atletičarki Atletskog kluba “Kvarner” Veroniki Šokoti i glazbeniku Damiru Urbanu, kao zamjenski stan. U 2023. godini stan je dodijeljen Ženskome rukometnom klubu “Zamet”, a ime korisnika nije navedeno.

Split –  Angažirani na dodjeli socijalnih stanova

U Splitu socijalne stanove čeka 70 osoba, među kojima ima i bolesnih te hrvatskih branitelja, doznaje se od pročelnice Upravnog odjela za gradsku imovinu Maje Đerek.

“Angažirani smo na rješavanju socijalnih stanova te smo donijeli odluku da će plaćanje najamnine za njih biti višestruko jeftinije nego za kadrovske stanove”, rekla je Đerek.

Potvrdila je kako je sadašnja gradska uprava zatekla 20 korisnika tzv. kadrovskih stanova, to jest stanova za osobe od posebnog interesa za grad Split, te kako nije dodjeljivala nove kadrovske stanove na korištenje, nego je napravila reviziju korištenja i reguliranje odnosa.

Od tih 20 kadrovskih stanova otkaze su dobila četiri najmoprimca jer je utvrđeno da operni pjevač splitskoga HNK Ivica Čikeš te bivši veslač Igor Boraska nemaju potrebe za kadrovskim stanom budući da posjeduju ili su posjedovali vlastitu imovinu, profesorica klavira Jelena Marasović Hornyanszky godinama već nije zaposlena u Splitu, a umirovljenoj novinarki Mariji Erceg dali su otkaz jer nije plaćala najamninu.

Đerek je objasnila da su su prije najamnine za kadrovske stavove u Splitu plaćane gotovo po istoj cijeni kao i najamnine za socijalne stanove, ali je sadašnja gradska uprava tu cijenu od početka ove godine povisila na šest eura po četvornome metru.

Po njezinim riječima, kad je riječ o korisnicima preostalih 16 kadrovskih stanova, među kojima je i sportašica Lucija Zaninović, zasad nema potrebe za otkazivanjem jer oni nemaju dodatnu imovinu i redovito plaćaju najam. Dodala je kako se i njih prati te bi – ako steknu dodatnu imovinu ili ne budu redovito plaćali – dobili otkaz.

Đerek je objasnila kako kadrovski stanovi u Splitu nisu dodjeljivani po kriterijima, nego su se bivši gradonačelnici koristili diskrecijskim pravom za njihovu dodjelu.

Grad Split ima u vlasništvu ili na upravljanju 470 stanova od kojih je bespravnih korisnika 67. Nakon povećanja cijena, pet bespravnih korisnika gradskih stanova vratilo je stanove koji će biti dodijeljeni kao socijalni stanovi na temelju provedenog natječaja i objavljene liste prvenstva.