Sveprisutan rast cijena ne zaobilazi ni tržište stambenih nekretnina, ali statistički pokazatelji često su u raskoraku s percepcijom. To pogotovo dolazi do izražaja kod stanova i kuća.

Najnovije statističke brojke kažu da su njihove cijene u Hrvatskoj, mjerene indeksom cijena stambenih objekata, u drugom kvartalu u odnosu na prvi u prosjeku porasle za 3,6 posto.

stodobno, na godišnjoj razini (u odnosu na drugo tromjesečje 2020.), prosječno su više za 6,5 posto. Indeks DZS-a temelji se na realiziranim kupoprodajama, tj. na podacima Porezne uprave o transakcijama koje su u ulozi kupca zaključila kućanstva.

Prema tom metodološkom okviru, novogradnje su u drugom tromjesečju poskupjele u prosjeku za 4,8 posto, a u odnosu na usporedivi lanjski kvartal za 6,7 posto. Nešto sporiji rast pak bilježe cijene u kupoprodajama postojećih kuća i stanova prometu; 3,5 posto na kvartalnoj i 6,5 posto na godišnjoj razini. Geografski gledano, u Gradu Zagrebu rast cijena je izraženiji nego u ostatku države.

U drugom u odnosu na prvi kvartal u Zagrebu su stambene nekretnine poskupjele 4,9 posto, a u odnosu na drugi kvartal prošle godine 7%. Na Jadranu su npr. na godišnjoj razini u prosjeku porasle 6,4 posto. Na razini EU u promatranom razdoblju bilježi se nešto manji kvartalni porast (+2,7%), ali na godišnjoj razini nešto veći, 7,3 posto.

Uz porast cijena gradnje kod novih nekretnina (materijal, rad, gorivo) te niske kamate na kredite kao čimbenike koji generalno utječu na potražnju, u Hrvatskoj su cijene nekretnina u novije vrijeme i pod utjecajem potresa (obnove) i turizma.