EN DE

Stambeni fond u EU veći za 15%, Hrvati pak zaobilaze banke u velikom luku

Autor: Poslovni.hr
23. veljača 2013. u 13:24
Podijeli članak —
Ilustracija

Svi koji su se zadužili proteklih desetak godina za 59 milijardi kuna, otplaćuju kredite sa 6-7 posto pa i više kamate, jer banke rijetko pojeftinjuju stare kredite.

Stambeni kredit u Finskoj u prosincu se uzimao uz 1,77 posto kamate, Njemačkoj 2,88, koliko je i prosječna kamata u eurozoni. Najskuplji stambeni krediti u EU su na Cipru – 5,32 posto kamata. Po toj su se cijeni u prosinca zaduživali i rijetki Hrvati.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Za razliku od EU, gdje se lani stambeni fond povećao 15 posto, Hrvati banke zaobilaze u velikom luku i razdužuju se, piše Večernji list. Broj novih kredita mjeri se stotinama, a kamata od 5 posto je akcijska, jer su banke spustile marže kako bi ‘utopile’ tisuće neprodanih stanova. Svi drugi koji su se zadužili proteklih desetak godina za 59 milijardi kuna, otplaćuju kredite sa 6-7 posto pa i više kamate, jer banke rijetko pojeftinjuju stare kredite.

Stambeni kredit u Finskoj u prosincu se uzimao uz 1,77 posto kamate, Njemačkoj 2,88, koliko je i prosječna kamata u eurozoni. Najskuplji stambeni krediti u EU su na Cipru – 5,32 posto kamata. Po toj su se cijeni u prosinca zaduživali i rijetki Hrvati.

Za razliku od EU, gdje se lani stambeni fond povećao 15 posto, Hrvati banke zaobilaze u velikom luku i razdužuju se, piše Večernji list. Broj novih kredita mjeri se stotinama, a kamata od 5 posto je akcijska, jer su banke spustile marže kako bi ‘utopile’ tisuće neprodanih stanova. Svi drugi koji su se zadužili proteklih desetak godina za 59 milijardi kuna, otplaćuju kredite sa 6-7 posto pa i više kamate, jer banke rijetko pojeftinjuju stare kredite.

Nisu ni banke u EU humanitarne organizacije, pa stope navedene u tekstu vrijede samo godinu dana. Cijena stambenih kredita u eurozoni posljednjih se pet godina kretala od 2,62 do 5,80 posto u jeku krize 2008. Ministarstvo financija najavilo je da će u zakon o potrošačkom kreditiranju ugraditi mehanizam kontrole od “prekomjernog poskupljenja” stambenih kredita. Zakon ne bi odmah limitirao stambene kredite, ali bi dopustio ministru financija da to učini pravilnikom ako i kada procijeni da treba. Ministar bi dobio mač kojim bi mogao sjeći ili ga zadržati u koricama. Sudeći po izjavama, Linić ne bi se libio rezanja, o čemu već neko vrijeme pregovara s bankarima, piše Večernji.

Ovdje pročitajte cijeli tekst.

Autor: Poslovni.hr
23. veljača 2013. u 13:24
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close