Da hoće, država bi već sutra mogla uvesti vrijednosti porez na zemljište. No, zemljište se ne spominje kod novog poreza na nekretnine, ta je imovina sada stavljena po strani, već bi se porez na nekretnine plaćao samo na prazne stanove koji se ne koriste 10 mjeseci u godini, odnosno druga i svaka daljnja nekretnina u kojoj ne žive njihovi vlasnici.

U Planu približnih vrijednosti Hrvatska je podijeljena u oko 17 tisuća cjenovnih blokova, grad Zagreb ih ima 690, tri županije, i to Zagrebačka, Istarska i Primorsko-goranska, nešto više od tisuću cjenovnih blokova.

Najviše je rasparcelizirana Splitsko-dalmatinska županija s oko 1500 cjenovnih blokova, odnosno vrijednosti nekretnina su grupirane u toliko skupina. Najmanje je cjenovnih blokova u Požeško-slavonskoj županiji – 317.

Cijene navedene u tim blokovima skupljaju se iz kupoprodajnih ugovora, a zasad uvid u te podatke imaju samo službenici raznih državnih tijela, procjenitelji, ovlašteni posrednici u prometu nekretnina, sudski vještaci i slične profesije.

Što se tiče stanova i apartmana, postotak broja cjenovnih blokova s barem jednom izračunatom približnom vrijednosti za kvadraturni razred unutar pojedinog administrativnog područja iznosi prosječno 7,5%, znači premalo da bi se ti podaci mogli ozbiljnije koristiti.

Najveći će problem biti s procjenom vrijednosti kuća jer se u kupoprodajnim ugovorima uglavnom ne navodi cijena kuće, odnosno cijena četvornog metra korisnog prostora, već cijena cijelog imanja, odnosno katastarske čestice na kojoj se ta kuća nalazi. Uz kuću često ide i pripadajuća građevinska parcela, okućnica, popratne prostorije i slično.