Hrvatska se već dugo odupire trendu pada cijena nekretnina koji je vidljiv u brojnim članicama Europske unije, pa je naša zemlja tako u trećem tromjesečju 2023. imala najveći rast cijena nekretnina u eurozoni. Stručnjaci s kojima smo razgovarali imaju različita mišljenja o tome hoće li i u Hrvatskoj uskoro doći do pada realnih cijena nekretnina.

Nedavna analiza agencije za nekretnine Imperium Immobilliare pokazuje da se prvi put nakon dugo vremena u Zagrebu, uz pad broja transakcija, događa i pad realnih cijena nekretnina koji je trenutno na razini od -1,7 posto.

Analiza pokazuje značajan rast cijena nekretnina u Zagrebu tijekom promatranih razdoblja, s najvećim porastom između 2022. i 2023. godine (19%) te sporijim rastom između 2023. i 2024. godine (3%). U analizi navode da kada se od postotka rasta od 3% između 2023. i 2024. oduzme stopa inflacije koja je trenutačno u Hrvatskoj 4,7%, dolazi se do stvarnog pada od 1,7% s obzirom na inflacijsku prilagodbu.

Korekcija prodavatelja
“Pad koji se događa jasno govori o nepriuštivosti stanovanja u Hrvatskoj i Zagrebu, jer 2023. godine imali smo aktivnu APN subvenciju kredita, no ista nije došla toliko do izražaja kada je nepriuštivost na rekordnoj razini, što jasno pokazuju brojke”, kaže nam Filip Brkan, direktor agencije za nekretnine Imperium Imobiliare.

No da ta brojka nije pokazatelj promjene na nekretninskom tržištu, smatraju u nekim drugim zagrebačkim agencijama za nekretnine koje smo upitali za mišljenje. Boro Vujović, direktor agencije za nekretnine Opereta, kazao je da je brojka od 1% u razini statističke pogreške i kad se govori o korekciji, trebalo bi biti riječi o minimalno pet posto.

“Na tržištu se odvija određeno usporavanje i imamo manji broj transakcija. Jedan od razloga su veće kamatne stope i inflacija, koja se ipak smanjuje i nije toliko veliki generator kao u prethodnom razdoblju. No tržište još ne pokazuje bilo kakve naznake da bi se prosječna realizirana cijena korigirala. Ono što bi se trebalo dogoditi je da prodavatelji korigiraju tražene cijene, ali realizirane cijene će biti na razini kao i prošle godine”, rekao je Vujović.

Da ni do kakvog velikog pada cijene neće doći, svjedoči i Sandra Mulović, direktorica komercijalnog sektora za investicije u agenciji Angelus nekretnine.

“Smatram da neće doći do nekog drastičnog pada cijena zato što je potražnja veća od ponude. Ispred naše tvrtke mogu reći da nikad nismo imali više upita i više klijenata s dobrim budžetima, ali nema kvalitetnih nekretnina. Ljudi većinom traže novogradnju i terasu”, izjavila je Mulović. Napominje da je zagrebački potres imao velik utjecaj na tržište nekretnina, baš kao i lockdown zbog pandemije koronavirusa, nakon kojeg je puno teže prodati stanove bez otvorenog pristupa svježem zraku.

Konkretne komunikacijske vještine

Što danas znači biti relevantan iz perspektive onih koji kreiraju komunikaciju budućnosti?

E-mobilnost bez prepreka

Revolucija u punjenju električnih vozila: Charge Pro donosi pametnu kontrolu i uštedu za tvrtke

“Prošli smo i lockdown, tako da je danas puno teže prodati stan bez balkona, jer ljudi razmišljaju da ne žele ostati zatvoreni ponovi li se lockdown”, napominje Mulović.

Brkan je u analizi također napomenuo da ne očekuje bilo kakve nagle padove, već usporavanje rasta cijena i smanjenje razlike između tražene i realizirane cijene. Prema njegovoj analizi, u 2022. dogodio se pad od 18 % u odnosu na godinu prije, ponajprije kao rezultat ekonomskih nesigurnosti, promjena na tržištu nakon pandemije, zaoštravanja geopolitičke situacije rusko-ukrajinskim sukobom i činjenicom da su središnje banke diljem svijeta povećale kamatne stope. Pad je nastavljen i u 2023. kada je iznosio 7%, a razlog manjem padu prelazak su na euro i ulazak u Schengen.

Veliko ne porezu
Najveći pad broja transakcija dogodio se, prema analizi, ove godine – čak 28% u odnosu na 2023. godinu. Na to je utjecalo nekoliko faktora poput rasta kamatnih stopa, inflacije, ekonomske nesigurnosti, ukidanja subvencioniranih kredita. Prema Brkanovom mišljenju, najveći izazov trenutačno predstavlja nagli pad broja transakcija u 2024. godini koji je uzrokovan ponajviše rastom kamatnih stopa, ukidanjem subvencije kredita APN te općenito otporom kupaca.

A je li porez na nekretnine možda rješenje za probleme na domaćem tržištu nekretnina? Mulović kaže: “Porez na nekretnine ne bi bio dobar potez, jer smo nacija koja je pri vrhu na svjetskoj ljestvici po broju nekretnina po glavi stanovnika. To je naslijeđeno još iz doba komunizma i da sad tako puno ljudi ide plaćat neke drakonske poreze na svoje nekretnine, ne vidim smisla u tome”.

Vjeruje da bi bankovne kamate mogle još ići dolje i da treba znatno pojačati snagu hrvatskog potrošača kroz primanja. “Cijene stanova će se morati spustiti, ali ne znatno, jer potražnja i dalje veća od ponude. Dokle god je tako, cijene neće ići dolje”, pojašnjava Mulović.

Brkan vjeruje da bismo se trebali ugledati na irsku stambenu politiku. Naime, neke europske države imaju godišnji porez na nekretnine, no neke zemlje su omogućile gradovima ili županijama da samostalno uvedu porez na prazne nekretnine. Kad su ga napravili, u Irskoj se tržište najma uveliko obogatilo i tu su vidjeli priliku i vlasnicima nekretnina dali subvenciju od 20 do 40.000 eura, te ih obavezali da zauzvrat stanove moraju držati u najmu pet do deset godina.

“Takva vrsta ‘batina i mrkva’ programa u Irskoj se pokazala kao pun pogodak i mislim da bi kod nas puno nekretnina završilo na tržištu. Napominjem da se program treba primjenjivati samo na stanove, jer u Hrvatskoj posvude nedostaje stanova”, smatra Brkan.