Prema novom istraživanju Njuškala, provedenom na uzorku većem od 161 tisuću aktivnih oglasa u srpnju 2019. godine, tražene cijene nekretnina u Hrvatskoj pokazuju rast od gotovo 7 posto. U posljednjih 12 mjeseci tražene cijene stanova više su za 9 posto, dok su tražene cijene kuća skočile za nešto više od 4 posto.

Iako potražnja za nekretninama raste, gledajući rast posjećenosti Njuškalove kategorije Nekretnine za 13 posto u odnosu na prošlu godinu te čak više od 13 milijuna detaljnih pregleda oglasa nekretnina u srpnju, sudeći prema Njuškalovom godišnjem indeksu traženih cijena stanova u Hrvatskoj, rast istih u posljednih 8 mjeseci bilježi usporavanje.

Prosječna tražena cijena kvadrata stana u Zagrebu je u srpnju iznosila 2.048 eura, odnosno za 9 posto ili 175 eura je veća u odnosu na isti mjesec prošle godine.

Tražene cijene stanova su rasle i u ostalim većim hrvatskim gradovima. Tako je prosječna cijena kvadrata stana u Splitu u 12 mjeseci skočila za 8 posto i u srpnju je iznosila 2.890 eura. Prosječna tražena cijena kvadrata stana u Rijeci je u srpnju iznosila 1.579 eura, dok je u Osijeku ona prešla tisuću eura za kvadrat.

No, pogledamo li razvoj traženih cijena kuća u istim gradovima, vidljiv je značajno manji rast. Tako je prosječna cijena kvadrata kuće s dvorištem u Zagrebu prošlog mjeseca iznosila 1.342 eura, odnosno 5 posto je viša u odnosu na isti mjesec prošle godine. Cijene kvadrata kuće u Splitu rasle su na godišnjoj razini za oko 4 posto, dok su u Rijeci one bilježile skok za tek nešto više od jedan posto.

U Puli, pak, prosječna cijena kvadrata kuće iznosila je 1.513 eura te nije bilježila osjetnu promjenu u odnosu na prošlu godinu, dok je istovremeno prosječna tražena cijena kvadrata stana u istom perodi porasla za oko 7 posto, odnosno na 1.686 eura.

Dubrovnik je i dalje uvjerljivo na prvom mjestu prema cijenama nekretnina u Hrvatskoj. U srpnju je prosječna tražena cijena kvadrata stana tamo iznosila 3.889 eura i za 7 posto je viša u odnosu na isti mjesec prošle godine, dok su dubrovačke kuće u srpnju bilježile prosječnu cijenu od 4.825 eura, odnosno rast od 3 posto.

Najveći godišnji rast prosječnih traženih cijena stanova u kontinentalnom dijelu bilježio je Bjelovar. Tamo je u srpnju prosječna tražena cijena kvadrata stana iznosila 953 eura, odnosno čak 15 posto više nego prije 12 mjeseci.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

S druge strane, pak, najveći postotni godišnji pad prosječnih cijena kvadrata stanova bilježila je Krapina. Cijene stanova su tamo u srpnju iznosile 876 eura, odnosno 8 posto manje nego prošle godine. Uz Krapinu, godišnji pad cijena stanova bilježili su Gospić, Virovitica i Vukovar, koji je ujedno i najpovoljniji među većim hrvatskim gradovima sa prosječnom cijenom od 594 eura za kvadrat stana.

Cijene nekretnina u Gradu Zagrebu bilježe neprekidan rast od 2016. godine. Od tada su tražene cijene stanova rasle za 27 posto, dok je prosječna cijena kvadrata kuće rasla tek za 8 posto.

Kroz vrijeme trend rasta cijena stanova u Gradu Zagrebu je bio izraženiji od rasta cijena kuća. Tako je prosječna cijena kvadrata stana u Zagrebu 2011.godine bila viša tek za 15 posto od prosječne cijene kvadrata kuće. S godinama se ta razlika povećavala, i u ovom trenutku prosječna cijena kvadrata stana je za 51 posto veća u odnosu na prosječnu cijenu kvadrata kuće.

No, pogledamo li detaljnije po kvartovima, cijene variraju u ovisnosti o dijelu grada. Tako je npr. prosječna cijena kvadrata stana na Kajzerici u srpnju iznosila 2.066 eura, dok je istovremeno u Rudešu ona za 290 eura povoljnija, odnosno iznosila je 1.776 eura. Ipak, cijene kvadrata kuća u ova dva zagrebačka kvarta su bile identične u srpnju. 

Najviše cijene kvadrata stanova u Gradu Zagrebu su na Gornjem Gradu, Tuškancu, Centru pa čak i na Črnomercu gdje je prosječna cijena kvadrata stana u srpnju iznosila 2.479 eura, dok je prosječna cijena kvadrata kuće tamo bila 1.480 eura.