Od jeseni iduće godine procjene vrijednosti nekretnina trebale bi postati transparentne, pa će se izbjeći afere kao što su Planinska i Hitna pomoć Sisak, uvjeren je Željko Uhlir, zamjenik ministrice graditeljstva i prostornog uređenja.

Predstavljan je, naime, nacrt Zakona o procjeni vrijednosti nekretnina koji bi trebao na jasan i pravedan način utvrđivati preciznu tržišnu vrijednost svake nekretnine. Prvi je to zakonski prijedlog u hrvatskoj povijesti koji uređuje tu problematiku. Posljednji cjeloviti pravni akt koji je regulirao tu problematiku potječe iz 1936. Potom je 1984. donesen pravilnik koji je regulirao problematiku vrednovanja građevinskog zemljišta u gradovima. "Već 78 godina Hrvatska nema akt koji bi na cjelovit način uređivao standarde procjene vrijednosti nekretnina. Sredinom ove godine napravili smo uredbu, ali ona nije imala prekršajnih odredaba koje bi sankcionirale pojedince i institucije koje je ne poštuju. Uredba, za razliku od zakona, nema ni snagu da prenosi ovlasti jedinicama lokalne samouprave. No, unatoč svim nedostacima, uredba nam je u ovih šest mjesecim, koliko je na sanzi, pomogla da vidimo s kojim problemima se susreće sektor i slijedom povratnih informacija napravili smo kvalitetan zakon", rekao je Uhlir na brifingu za novinare u petak.

Javna rasprava o novom zakonu trajat će do 2. siječnja, a potom se ide u daljniju proceduru koja uključuje očitovanje državnih tijela, raspravu na Vladi te njegovo izglasavanje u Saboru. Iako je teško davati točne vremenske okvire, u Ministarstvu očekuju da bi Zakon mogao zaživjeti sredinom godine. Prijedlog zakona rađen je prema njemačkom modelu i predviđa primjenu triju metoda procjene tržišne vrijednosti nekretnine: poredbenu, prihodovnu i troškovnu. Odmah nakon njegova stupanja na snagu, kreće se u izradu "nultog stanja", odnosno skupljnje i sređivanje svih postojećih podataka o nekretninama i njihovoj vrijednosti na jednom mjestu. Nakon toga će se "mape" predati jedinicama lokalne samoprave, prije svega županijama i velikim gradovima, ali i nekim drugim gradovima koji su izrazili želju angažirati se na projektu. Oni će potom prema propisanom postupku konstantno nadopunjavati bazu podataka na svojem području.

Uhlir ističe da je dosadašnja regulativa koja je uređivala rad procjenitelja bila neprecizna i često kontradiktorna, što je ostavljalo velik prostor za malipulacije. Kaznenim odredbama zakona predviđaju se, uz ostalo, kazne od 20 do 50 tisuća kuna za pravnu osobu (procjeniteljska tvrtka) ako procjenu obavi neovlaštena osoba, koju bi se, pak, kaznilo s 15 do 30 tisuća kuna.Trenutačno u Hrvatskoj djeluje 600-tinjak procjenitelja koji će novim zakonom dobiti precizan okvir za svoj posao. Zakon je i preduvjet za uvođenje poreza na nekretnine. U Ministarstvu graditeljstva ne očekuju da će nova zakonska regulativa dodatno urušiti hrvatsko tržište nekretnina.