Ministarstvu graditeljstva podneseno je ukupno 902.096 zahtjeva za ozakonjenje nezakonito izgrađenih zgrada, dosad ih je riješeno 895.324, a država je u procesima legalizacije “zaradila” 128,9 milijuna eura, piše u četvrtak Večernji list.

Rušenje bespravne gradnje nastavlja se na cijelom području Hrvatske. U Državnom inspektoratu kažu da su od proljeća 2019. do proljeća ove godine zaprimili gotovo 28 tisuća prijava mogućih povreda propisa u području građenja, obavili više od 31 tisuću nadzora, podnijeli 45 kaznenih prijava te izrekli kazne u vrijednosti većoj od šest milijuna eura.

nekima je skupo

Novinar iz Njemačke: Zbog eura prvi put mogu usporediti cijene pa su iznenađeni

Da neće više biti popuštanja bespravnim graditeljima i da neće biti dodatnog vala legalizacije već je istaknuo i ravnatelj Zavoda za prostorni razvoj pri Ministarstvu graditeljstva Bojan Linardić.

Zadnji su se zahtjevi za legalizaciju predali do 30. lipnja 2018., a prvu priliku bespravni graditelji imali su pet godina ranije.

U Ministarstvu graditeljstva kažu da je nakon proteka oba roka za podnošenje zahtjeva za ozakonjenje nezakonito izgrađenih zgrada podneseno ukupno 902.096 zahtjeva, a dosad ih je riješeno 895.324. Od početka uplate naknade za ozakonjenje nezakonito izgrađenih zgrada u 2011. do 1. lipnja ove godine u državni proračun uplaćeno je ukupno 128,875.690 eura. odnosno gotovo cijela milijarda kuna (971,013.888 kuna).

Na samom početku, a posebice u dva vala poticane legalizacije 2013. i 2018. državni se proračun punio nešto brže no danas.

“Zadnjih se godina, očekivano, smanjuje prihod od navedenih aktivnosti, pa se od početka 2022. godine do 1. lipnja 2023. godine u državni proračun uprihodovalo ukupno 3,059.580,33 eura (23.052.407,95 kuna), što pokazuje znatnu silaznu putanju u odnosu na prijašnje godine”, kažu u Ministarstvu graditeljstva te dodaju da se pristigli novac potrošio ili se još troši namjenski u skladu sa Zakonom o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama.

Sredstva su utrošena i sukladno Zakonu o saniranju posljedica katastrofe na području Vukovarsko-srijemske županije za saniranje šteta od poplava, a troše se i sukladno Javnim pozivima za sufinanciranje projekata gradova i općina za poticanje razvoja komunalnog gospodarstva i ujednačavanje komunalnog standarda koje objavljuje Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, piše novinarka Večernjeg lista Mateja Šobak.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost