Trend pada cijena stambenih nekretnina u eurozoni pred kraj 2023. u širokom luku je zaobišao Hrvatsku u kojoj su cijene i dalje u porastu, iako je došlo do smanjenja broja prodanih stanova i kuća. Istarska općina Bale po visini cijena nekretnina bila je lani najskuplja u zemlji iako je mjesto od mora udaljeno pet kilometara – u 2023. godini najskuplje prodani stanovi bili su upravo u slikovitom istarskom mjestu gdje je 15 stanova/apartmana otišlo za prosječnih 4839 eura po kvadratu. Načelnik općine ističe, a agent za prodaju nekretnina potvrđuju u razgovoru da je do tako visokih cijena došlo zbog dobro planirane strategije i učinkovitosti administracije mjesta.

“Imamo pozitivnu investicijsku klimu, brending i odlične uvjete. Funkcioniramo jednostavnije od drugih. Kod nas u roku od 15 do maksimalno 30 dana možete dobiti građevinsku dozvolu, što u drugim sredinama sigurno nije moguće. Općina promptno reagira i investira u infrastrukturu, što je pridonijelo tome da ljudi prepoznaju Bale kao destinaciju u koju vrijedi uložiti više novca”, kazao je načelnik općine Edi Pastrovicchio.

Susretljivosti i promptnosti načelnika svjedoči i Aljoša Vučetić, vlasnik pulske agencije za nekretnine Maris Nekretnine. Ističe da je načelnik uvijek dostupan, a proces dobivanja silnih potrebnih dokumenata pojednostavljen.

“Najbolji su za suradnju. Kad negdje drugdje tražite uvjerenje za namjenu zemljišta, to traje tri i više mjeseci, dok u Balama u osam ujutro pošaljemo mail i u deset smo traženi papir dobili. Građevinske dozvole kad se predaju, dobiju se legalnim putem u roku od 15 dana, a ako je hitno za 2-3 dana”, opisao je Vučetić.

Načelnik, koji općinu vodi već 20 godina, vjeruje da su tako visoke cijene uspjeli postići zato što uvijek gledaju maksimalno valorizirati zemljišta koja općina ima. Naveo je primjer zadnjeg prodanog zemljišta čija je početna cijena bila 190 eura po kvadratu, a na kraju je prodano za 280 eura. Uz odlične prodajne cijene koje ta istarska općina postiže, nisu nebitna ni ulaganja.

“Iako smo općina od 1300 stanovnika, u ovoj godini planiramo uložiti milijun i pol eura općinskog novca u kapitalnu infrastrukturu, dok smo lani uložili oko milijun. Za veličinu naše općine to je jako puno, posebno ako usporedite da Pula ima desetak milijuna eura kapitalnih investicija”, izjavio je Pastrovicchio.

A za kupnju ili gradnju nekretnina baš u toj istarskoj općini odlučuju se i brojni poznati, poput Ljube Boškoskog, bivšeg makedonskog ministra unutrašnjih poslova. Već je godinama vlasnik hotela Villa Lav, okruženog vrtom uz kojeg je i vanjski bazen. Osim vile, Boškoski drži i restoran Lav koji nudi makedonsku hranu u srcu Istre. Uz to, trenutačno gradi dvije kuće.

Agan Begić, direktor Promocije Plus, agencije za istraživanje tržišta i ispitivanje javnog mnijenja, ima veliku kuću u Balama, a Ivan Leko, predsjednik Uprave Cromarisa, vlasnik je prizemnice u istarskom raju. Poduzetnik Mato Zadro kupio je također zemljište, i od privatnika i od općine. Poznata blogerica Ella Dvornik u Balama živi od 2021. godine u kući koja zajedno s dvorištem ima 675 kvadratnih metara. Baljanski dom podigao je i bivši nogometaš Srđan Andrić, planiraju ga i bivši nogometaš Vjekoslav Škrinjar i direktor NK Lokomotive Božidar Šikić.

E-mobilnost bez prepreka

Revolucija u punjenju električnih vozila: Charge Pro donosi pametnu kontrolu i uštedu za tvrtke

DIZAJN BUDUĆNOSTI

Tko su mladi dizajneri koji će promijeniti lice Hrvatske?

U Balama puno ulažu u održavanje dobrog i kvalitetnog življenja. Načelnik Pastrovicchia ističe da su se uz Makarsku jedini iz Hrvatske našli u međunarodnom projektu Cittaslow, fokusiranom na poboljšanju kvalitete života usporavanjem gradskom tema i ‘sporijim’ korištenjem prostora i prometa u njemu.

Privlačenje mladih

“Mi smo malo drugačija priča od masovnog turizma u okolici. To nije smjer kojim želimo ići. Imamo kampove i hotel s četiri zvjezdice te stanciju Meneghetti koja ima pet zvjezdica. Baziramo se na kvalitetnom turizmu, te ekskluzivnijem i luksuznijem sadržaju”, pojasnio je balski načelnik.

Pastrovicchio je kazao kako su u općini fokusirani na turizam, poljoprivredu i vinarstvo. Gradić je smješten na 140 metara nadmorske visine na raskrižju cesta koje vode za Rovinj, Pulu i Trst. Zbog svoje prirode i povijest, vjeruju da je turizam najbolji smjer za njih. Ne planiraju u svom mjestu implementirati nikakvu industriju. Odlazak mladih ljudi iz manjih mjesta veliki je problem u cijeloj zemlji, a u Balama vrlo aktivno rade na privlačenju stanovnika u svoj kraj. U sklopu projekta prava gradnje za mlade obitelji dodijelili su općinske parcele za gradnju obiteljskih kuća. Do sada je izgrađeno tridesetak kuća, a za njih još dvadesetak čeka se skori početak gradnje.

“Neki su se već doselili, a neki će tek postati dio našeg mjesta. Uvjet je da dođu s obitelji i tu žive. Na taj način povećali smo broj stanovnika, a imamo i druge demografske mjere poput besplatnih jaslica i vrtića, popodnevne nastave i prijevoza srednjoškolaca. Planiramo novi vrtić, jer imamo povećanje broja djece. Sve su to mjere koje su doprinijele da se ljudi ne iseljavaju, nego da ostaju tu i čak da neki novi Bale izaberu kao lokaciju u kojoj žele živjeti’’, rekao je Pastrovicchio. Uspjeli su u cilju da privuku mlade obitelji, a tome svjedoči i vlasnik pulske agencije za nekretnine koji kaže kako ga često pitaju ima li koju nekretninu za prodati u toj istarskoj općini.

“Moj prijatelj iz Osijeka, koji je visokoobrazovan i ima troje djece, dobio je zemljište za kunu. Privukli su brojne kvalitetne mlade ljude, što danas nitko drugi ne radi. Jako je puno kupaca iz Zagreba, ali i stranaca. Nedavno sam prodao Nizozemcu, Nijemcu i jednom odvjetničkom društvu iz Srbije. Oni su se zaljubili u Bale’’, naglasio je Vučetić.

Nekoć na razvojnom dnu

Svu privlačnost za domaće i strane kupce nisu postigli preko noći, napominje načelnik. Prije dva desetljeća Bale su bile jedna od najzaostalijih općina u Istri, a to su uspjeli preokrenuti transparentnim planovima i podrškom mještana, vjeruje Pastrovicchio.

“Ljudi su imali vjere u ono što radimo. Pokušali smo svima omogućiti da i sami uđu u neke projekte. Osnova su zajedništvo i transparentnost. Oni koji rade za općinu ne rade za sebe nego za dobrobit svih građana’’, zaključuje Pastrovicchio.