Makedonija može postati zemlja s neto nultom emisijom ako do 2050. godine uloži 5,6 milijardi dolara u dekarbonizaciju energetike, transportne industrije i građevinskog sektora.

Ukupno 6,4 milijarde dolara bit će potrebno Sjevernoj Makedoniji u sljedećem desetljeću za jačanje otpornosti na klimatske promjene, za učinkovitu zaštitu ljudi i imovine, piše Deutsche Welle.

Dekarbonizacija energetike
Svaki dolar ovih ulaganja sada će donijeti dva do deset puta veći povrat u budućnosti kroz izbjegnute gubitke i ekonomske koristi, pokazuje Izvješće o klimatskim promjenama i razvoju zemlje (CCDR).

“Ali to su velike brojke i vlade ih same neće moći postići, tako da 85 posto dekarbonizacije može doći iz privatnog sektora”, kaže direktor Ureda Svjetske banke za Kosovo i Sjevernu Makedoniju, Massimiliano Paolucci, prenosi Deutsche Welle.

U nedostatku ulaganja za prilagodbu, zbog klimatskih promjena, Sjeverna Makedonija bi se do 2050. mogla suočiti s ekonomskim štetama do četiri posto BDP-a.

“Sa zelenom tranzicijom, oko 66.000 radnika u Sjevernoj Makedoniji bit će u najvećem riziku od gubitka posla i morat će promijeniti zanimanje. Kako bi odgovorila na ove nove zahtjeve, zemlja treba prilagoditi obrazovni sustav i mehanizme socijalne zaštite, prekvalificirati ljude i izgraditi zdravstveni sustav koji će podržati “zelenu” tranziciju, povećati otpornost na klimatske šokove i prilagoditi se promjenama u obrascima bolesti,” navodi se u Izvješću.

S razornim poplavama i ekstremnim olujnim kišama i toplinskim valovima koji su u proteklih 20 godina uzrokovali gubitke od 667 milijuna dolara, klimatski izazovi Sjeverne Makedonije rastu. Vezano uz dekarbonizaciju, ističe se da mobilizacija financijskih sredstava podrazumijeva izdavanje “zelenih” obveznica, pristup javno-privatnom partnerstvu te korištenje pretpristupnih i jamstvenih europskih fondova.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

“Makedonija bi trebala uložiti dodatnih 1,7 milijardi dolara do 2030. i 5,6 milijardi do 2050. u energetski sustav kako bi postigla neto nulu na razini cjelokupnog gospodarstva, što je u prosjeku ekvivalentno oko 2,6 posto BDP-a godišnje.

Najveći dio dodatnih ulaganja do 2050. išao bi u elektroenergetski sektor i bio bi najvećim dijelom usmjeren na povećanje proizvodnih kapaciteta iz obnovljivih izvora”, stoji u izvješću.

Zelena nabava
Ovo je prvi put da je Svjetska banka objavila izvješće o javnim financijama koje uključuje utjecaj klimatskih promjena – kako one utječu na javne financije i kako javne financije mogu utjecati na klimatske promjene.

“Državi je potrebno više od šest milijardi dolara za suočavanje s klimatskim promjenama, a jedna od preporuka je da se novac koji se troši u javnoj nabavi, oko 1,5 milijardi eura godišnje, iskoristi za tzv. “zelenu nabavu”.

Po našem zakonu svaka nabava, ako nije povoljna za klimatske promjene, barem ne bi trebala prouzročiti štetu, ali mi takvih nabava nemamo”, kaže German Filkov iz Centra za civilne komunikacije.

Prema njegovim riječima, javna nabava je ogroman izvor novca i ako bude “zelena” kao u nekim europskim zemljama, može predstavljati značajan doprinos na putu prema ostvarenju ciljeva.