Solarni kolektori i fotonaponski uređaji niču kao gljive na hotelima i privatnim industrijskim objektima u regiji Ohrid, zbog strujnog udara i straha od energetske krize, piše internetski portal Deutsche Welle.

Obnovljivi izvori energije, koji ulaze u zemlju s više od 280 sunčanih dana, posvuda su dobrodošli, osim u starom dijelu Ohrida.

Popularni Varoš, kao i ostali kvartovi u starogradskoj jezgri, imaju samo pustu želju, ali ne i dozvolu za modernizaciju. Zaštititi autentičnu staru gradsku jezgru balkanskog bisera ili izbjeći strujni udar obnovljivim izvorima energije u kriznim uvjetima?

Drugačija pravila
Turističko središte razapeto je između rigoroznih UNESCO-vih pravila i zahtjeva lokalnog stanovništva. Varoš je naselje koje se nalazi u starom dijelu Ohrida. Poznat je po jedinstvenoj arhitekturi i starim kućama, po očuvanju duha starih zanatlija, filigranu i ohridskim biserima, po ohridskim slikarima i kiparima.

No, već godinama je i najatraktivnija destinacija za turiste diljem svijeta, koji traže smještaj kako u privatnim objektima, tako i u hotelima koji niču na svakom koraku. Ali za stanovnike vrijede drugačija pravila života.

Na krovove svojih domova ne smiju postavljati fotonaponske ploče za proizvodnju električne energije, krovove od crijepa ne smiju zamijeniti limom, postavljanje solarnih kolektora, s bojlerima koji se dižu visoko na krovu je “neopisivi grijeh” za panoramski pogled na grad.

“Stanovnici starog grada Ohrida stalno su diskriminirani od vlastite države. Iako se država na svakom koraku hvali svojim biserom na Balkanu, posebno starim dijelom grada, ne čini ništa da pomogne ljudima koji žive u tom dijelu grada da budu barem ravnopravni sa svojim sugrađanima iz cijele Makedonije.

Država jednostavno zaboravlja da je stari dio Ohrida živi grad, u kojem su kuće više od 90 posto naseljene. Ljudi koji ovdje žive imaju iste potrebe, iste probleme kao i njihovi sugrađani u cijeloj Makedoniji”, rekao je za DV Erhan Su, vlasnik lokala Liquid u starom dijelu grada. Ali među stanovnicima starog grada postoji milijun zabrana bilo kakvog djelovanja ili poboljšanja života.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Trenutno je najaktualnija zabrana postavljanja fotonapona na krovove domova ili ugostiteljskih objekata. “U ovom dijelu grada ima stotinjak gospodarskih objekata kojima je struja poskupjela od 300 do 500 posto. Svi oni nemaju mogućnost postaviti fotonapon na svoje krovove, jer je to zabranjeno postojećim zakonom”, kaže Erhan.

Ukoliko se ovaj problem ne riješi, veliki broj poslovnih objekata u staroj gradskoj jezgri zaključat će svoja vrata jer nemaju mogućnosti riješiti problem električne energije. Čak i oni koji žele investirati u fotonapon i prijeći na alternativne izvore za proizvodnju električne energije, to im je nemoguće, ističe sugovornik DW-a.

Solarni paneli, solarni kolektori, klima uređaji, pa čak i satelitske antene postavljeni na kuće u starom dijelu Ohrida uvršteni su u najnovije izvješće UNESCO-a u kojem su iznesene brojne primjedbe na sve što ugrožava status grada.

U Ohridu nema niti jedne fotonaponske elektrane, jer se, prema ovom planu, može graditi samo na 40 posto parcele, što je ekonomski neisplativo za investitore. Rok za ispunjenje preporuka se brzo približava, no energetska kriza natjerala je mnoge da u tišini ugrađuju solarne bojlere i klima uređaje i nadaju se da ih inspekcija neće kazniti.

I inspektori, koji se mogu izbrojiti na prste jedne ruke, izlaze na teren, ali tek po dojavi građana. Šalju dojave, mole stanovnike podno Samuilove tvrđave da uklone nedovoljno postavljene instalacije, ali rijetko tko postupa po njihovim uputama.

“Ali doći će dan kada će ih morati ukloniti”, kaže za DW Bogdan Nasteski-German, šef odjela za urbanizam i upravljanje građevinskim zemljištem u Općini Ohrid.

Zahtjevi UNESCO-a o staroj gradskoj jezgri vrlo su rigorozni, što su potvrdili i Općina Ohrid te Zavod za zaštitu spomenika kulture i Ohridski muzej. “Mora se održati autentičan i ambijentalni izgled grada, svi stanovnici starog dijela grada dužni su imati krovove na svojim kućama s turskim crvenim crijepom, lim nije dozvoljen. Vanjske klimatizacijske jedinice također je potrebno ukloniti, pogotovo ako su postavljene s ulične strane”, kaže Nasteski.

U Općini kažu da su svjesni zabrinutosti mještana koji žive prvenstveno od turizma i pokušavaju smanjiti troškove struje.

“Oni moraju živjeti i funkcionirati u staroj gradskoj jezgri, zbog čega će biti potrebno naći najpovoljnije rješenje za visinu subvencije i pomoći im da klima uređaje mogu zamijeniti samo unutarnjim jedinicama”, kaže pročelnik za urbanizam u općini.

No, na terenu je vidljivo da su pravila tu da se krše – dok su jedni hrabri i moderniziraju se radi uštede struje, drugi se boje obnoviti svoje domove koji se raspadaju.

Višegodišnji problem
Goran Pačev iz Ohridskog instituta i muzeja kaže za DW da je u proteklom razdoblju bilo nekoliko zahtjeva građana za postavljanjem solarnih kolektora u starom dijelu grada, ali su odbijeni. “Ovaj problem traje već duže vrijeme. Zato se traže izlazna rješenja kako bi se izašlo u susret onima koji žele ulagati u obnovljive izvore energije”, kaže Patchev.

Pa, u igri je, između ostalog, nabaviti solarne krovove, koji podsjećaju na crijep i crvene su boje, ali koji će u isto vrijeme biti energetski učinkoviti. “Crveni krovovi moraju dominirati panoramom grada.

To je pravilo od kojeg nema odstupanja. Ako građani postavljaju fotonapon na krovove, potrebno je postaviti panele na najmanje dvadeset četvornih metara krova kako bi se investicija isplatila. A time će se prekršiti pravila izgleda stare jezgre”, kaže Pačev.

Rješenje se traži i za sporne klima-uređaje. Jedno od mogućih rješenja je kupnja klima-uređaja samo s unutarnjom jedinicom ili postavljanje vanjske jedinice na osamljeno mjesto, gdje neće “bosti oči”. Slično rješenje je i kod solarnih bojlera, koji bi se mogli postaviti u skriveni dio ispod krova, umjesto visokih krovnih nosača.

Slična rješenja vrijede i za dućane na Starom bazaru u Ohridu, koji bi klima-uređaje trebali maskirati metalnim natpisima, koji nisu fluorescentni, ili reklamama, čime će se sačuvati autentičan izgled ovog dijela grada.

Obrtnici traže da se o ovom pitanju ozbiljno pozabave domaće institucije, ali i da se uputi zahtjev UNESCO-u u kojem će se jasno reći da u jeku energetske krize treba ublažiti rigorozne zahtjeve za stari dio grada.

Izlaz iz ove situacije Erhan Su vidi u dva rješenja: izmijeniti zakonsko rješenje i omogućiti ugradnju fotonapona na objekte u staroj gradskoj jezgri ili subvencionirati sve zgrade u staroj jezgri s minimalno 50% računa za struju. “Nađimo rješenje i ne dopustimo da se stari dio grada Ohrida iz starog grada pretvori u mrtav grad”, apelira.