Ministarstvo financija prodalo je blizu 2 milijarde denara vrijedne jednogodišnje trezorske zapise s kamatom od 3,7 posto i 872 milijuna denara vrijedne 15-godišnje državne obveznice s kuponom od 5,6 posto na dvije odvojene aukcije.
Ministarstvo financija Sjeverne Makedonije prodalo je ovih dana državne vrijednosne papire u vrijednosti od oko 2,9 milijardi denara (46,5 milijuna eura), pokazuju podaci središnje banke objavljeni u utorak.
Ministarstvo financija prodalo je blizu 2 milijarde denara vrijedne jednogodišnje trezorske zapise s kamatom od 3,7 posto i 872 milijuna denara vrijedne 15-godišnje državne obveznice s kuponom od 5,6 posto na dvije odvojene aukcije, stoji u priopćenju središnje banke.
Ministarstvo financija Sjeverne Makedonije prodalo je ovih dana državne vrijednosne papire u vrijednosti od oko 2,9 milijardi denara (46,5 milijuna eura), pokazuju podaci središnje banke objavljeni u utorak.
Ministarstvo financija prodalo je blizu 2 milijarde denara vrijedne jednogodišnje trezorske zapise s kamatom od 3,7 posto i 872 milijuna denara vrijedne 15-godišnje državne obveznice s kuponom od 5,6 posto na dvije odvojene aukcije, stoji u priopćenju središnje banke.
Središnja banka prodaje državne vrijednosne papire u ime ministarstva financija putem natječaja za količinu u kojima su cijena i kupon određeni unaprijed, a primarni trgovci licitiraju samo s iznosima.
Javni dug Makedonije na kraju protekle godine iznosio je 57,1%, što je za 3,9 postotnih bodova manje u odnosu na 2021. godinu, proračunski deficit za 1 postotni bod manji je od projekcija za 2022. godinu, dok je u odnosu na 2021. godinu manji za 8,7 posto, rekao je nedavno ministar financija Fatmir Besimi.
Ekspanzivna fiskalna politika vođena u vrijeme pandemije, ciljanom potporom za održavanje likvidnosti poduzeća, očuvanje radnih mjesta i pružanje socijalne pomoći nezaposlenima i ranjivim kategorijama, rezultirala je povećanjem proračunskog deficita koji je u 2020. iznosio 8,1% BDP-a, time doprinijevši naglom porastu javnog duga na 59,7% BDP-a, dosegnuvši javni dug od rekordnih 61% u 2021. godini, koji je vlada ipak uspjela smanjiti na 57,1% BDP-a iz 2021.
Istaknuo je važnost smanjenja razine javnog duga u kriznim situacijama, koji je ispod kriterija iz Maastrichta (60%).
“Proračunski deficit također se kreće unutar Maastrichtskog kriterija (3% BDP-a). Ako uzmemo u obzir da se oko 2 posto od ukupno 4,3 posto deficita odnosi na krizni menadžment, ostvareni deficit je u okviru europskih pravila”, istaknuo je Besimi.
Ove godine 800 milijuna eura trebalo bi biti osigurano kao inozemno financiranje, od čega 450 milijuna eura kao otplata euroobveznice koja dospijeva u srpnju 2023.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu