Proizvodi smanjene težine ili smanjene kvalitete trikovi su kojima se pokušava odgovoriti na odluku makedonske Vlade o ograničavanju marži, koja je trebala smanjiti cijene određenog broja proizvoda.

Mnoge zemlje se suočavaju s ovom pojavom, ali i traže načine kako stati na kraj ovoj nepoštenoj praksi. Ono s čime se kupci suočavaju u RSM-u klasičan je primjer shrinkflacije.

Jeftini trikovi
Riječ je o kovanici riječi inflacija i “shrink”, što znači skupljanje, i jedan je od najčešćih trikova koji se servira potrošačima, kako bi im se inflacija svalila na leđa. Riječ je o smanjenju mase ili volumena proizvoda (uglavnom onih osnovnih, ali ne samo njih), koji se prodaju po “sniženim” ili istim cijenama.

Kupcima je teško uočiti ovu manipulaciju jer pakiranja proizvoda ostaju ista, kako bi ih se dovelo u zabludu da se ništa nije promijenilo kod željenog proizvoda. Iako je promjena težine ili obujma naznačena na pakiranju, ako kupci to ne pročitaju, rijetko tko može procijeniti kada uzima proizvod da je odjednom postao lakši za 20, 30 ili 100 grama. Ovakvim trikovima se izbjegava odluka Vlade i uvodi skriveno povećanje “sniženih cijena”, piše Deutsche Welle.

Inspektori Državne tržišne inspekcije (DPI) već su proteklih dana na policama tržnica otkrili proizvode smanjene gramaže, nakon što je na snagu stupila odluka Vlade o ograničenju bruto profitne marže na 10 posto.

Njime je obuhvaćeno više od 70 osnovnih prehrambenih proizvoda – kruh, pekarski i mliječni proizvodi, mlijeko, meso i mesne prerađevine, neki konzervirani proizvodi, voće, povrće, a ne smiju poskupjeti do 31. listopada. Neke su trgovine odluku dočekale s djelomično praznim policama, a neke koje nisu pribjegle toj taktici poslužile su se trikovima.

Drugi je također odraz nepoštene prakse i znači smanjenje kvalitete proizvoda, a zadržavanje iste cijene. Tu je pojavu puno teže uočiti jer kupci trebaju imati prethodnu ambalažu proizvoda kako bi mogli usporediti koji su se deklarirani sastojci počeli štedjeti i u kojem postotku.

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Fiskalizacija 2.0

Sigurnost e-računa: “Najveći strah i razlog zašto neki te usluge nude sumnjivo jeftine jest da će oni dilati vaše podatke”

Umirovljenica iz Skoplja ne zna što su shrinkflation i skimpflation, no očito se s oba fenomena susrela dok je kupovala na jednoj od skopskih tržnica.

“Prekjučer sam kupila kiselo mlijeko, vidim da je cijena u redu. Ali prvo iznenađenje je bilo kada sam kod kuće otvorila paket. Bilo je to tekuće kiselo mlijeko, razvodnjeno, kao nikad prije. Drugo iznenađenje je bilo kada sam vidjela težinu – 100 grama manje, a na prvi pogled se to ne primjećuje. Treba otvoriti četiri oka i s dva para naočala čitati što piše na ambalaži”, kaže ona.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, troškovi života građana u rujnu 2024. porasli su za 2,6 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, dok su cijene na malo porasle za 3,3 posto. Ovo je potvrda da poskupljenja opterećuju građane.

Europska iskustva
U zemljama EU-a ova tema postaje sve aktualnija te su neke zemlje počele mijenjati svoja nacionalna zakonodavstva kako bi spriječile prijevare građana s shrinkflacijom. U Francuskoj je jedan trgovački lanac počeo označavati narančastom bojom one proizvode kojima je smanjena težina, ali im je cijena ostala ista.

Ali smatra se da je skimpflation mnogo teže riješiti jer prijevara nije lako vidljiva i to zahtijeva veću analizu kvalitetnih igara. Istraživanje Nizozemske udruge za zaštitu potrošača pokazalo je da je postotak ribe u ribljim štapićima (navedeni proizvođač) pao za 20 posto, dok je cijena porasla za 40 posto. Udio maslinova ulja u jestivom ulju smanjen je s 20 na 7 posto, a udio piletine u vrećicama za juhu s 8,6 na 5,8 posto.