Osiromašeni građani, depresivni biznismeni, željni političari, piše internetski portal Deutsche Welle. Loše je okruženje u kojem makedonsko gospodarstvo ulazi u novu fazu, popločanu starim izazovima.

Skupa struja, rekordna inflacija, slaba likvidnost, pravna nesigurnost samo su neki od problema koji će i ove godine opterećivati i zahtijevati mnogo truda, volje i znanja da bi se učinkovito prevladali.

Utjecaj krize osjećaju svi, ali ponajviše obični građani koji su već otupjeli na obećanja o stabilnijoj i prosperitetnijoj budućnosti.

“Već smo ostarjeli sa željom za boljim i višim standardom, a zapravo stalno tonemo. Želim vjerovati da imamo snage za bolje, ali s kim? Vidimo gdje su nas doveli oni koji nam kroje sudbinu. Od prve do zadnje. Narod trbuhom za kruhom pati, a političari se bore za vlast i posluju”, komentirao je Petar iz Skoplja s kojim smo razgovarali na jednoj od tržnica.

Prošlu godinu obilježio je energetski i cjenovni šok, koji bi se, sudeći prema aktualnim kretanjima, vrlo lako mogao nastaviti i ove godine. Troškovi života drastično su porasli unatoč mjerama koje je poduzela Vlada, koja je ublažila inflacijski šok i još ga pokušava smiriti zamrzavanjem, odnosno ograničavanjem marži za neke od osnovnih prehrambenih proizvoda.

Utjecaj energetske krize je ogroman, posebice u području električne energije, koja će i dalje šokirati građane ako ne budu štedljivi i oprezni u potrošnji i usklađivanju dnevnog s jeftinom tarifom. Regulatorna komisija za energetiku objavila je da je cijena koja se od početka godine obračunava po drugoj tarifi, imat će povećanje cijene.

Ali to se neće dogoditi za 99,2% kućanstava koja racionalno koriste električnu energiju. Građani su zbunjeni ovakvim objašnjenjima i strahuju od novih šokova: “Ne znam više koliko i gdje štedjeti. Ovo s novim tarifama po kojima se obračunava naša potrošnja struje mi je potpuno nejasno i bojim se da ćemo se obiti o glavu”, reagira Nade iz Skoplja.

Ozbiljne naknade
Za stanje u gospodarstvu i poteze aktualne vlasti nisu zabrinuti samo građani, već i gospodarstvenici koji također plaćaju ozbiljne naknade. I cijelu su godinu stalno upozoravali da treba hitno pomoći kako se energetska kriza ne bi prelila. No, to se dogodilo unatoč intervenciji države koja je reagirala određenim mjerama, ali koje su dobrim dijelom zakasnile.

Prilike i za Hrvatsku

‘Fokus politika sve više se pomiče prema većem financiranju konkurentnosti’

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

“Koliko god da paziš i koliko god štediš, kakve god cijene postavljaš, sve je već preskupo jer su troškovi proizvodnje enormno porasli, a standard je ravan nuli. Prodajemo, ali kako možemo reći da prodajemo? Nikada nije bilo ovako. Jako je teško, ali nadajmo se da će biti bolje jer nam je samo to ostalo”, žali se jedna od prodavačica bijelog peciva na tržnicama.

Potpora za koju Vlada uvjerava da se uspješno izborila s krizom pomogla je ublažiti šok, no za mnoga poduzeća, posebice manja, uglavnom je stigla prekasno. Podaci o čak 11.000 zatvorenih pravnih osoba iz listopada prošle godine govore o utjecaju krize i stvarnom učinku mjera potpore države u suočavanju s šokovima. Dio poslovne zajednice nada se da je lekcija naučena i da se ove godine neće ponoviti greške od prošle godine:

“Potrebni su nam pametni političari da razumiju što ekonomija znači i na čemu se temelji, pa tako i u području političkog i društvenog života. Vodimo ekonomiju, ali o tome da je dobra čujemo samo preko Facebooka ili Instagrama. Dosta toga. Zato će najveći izazov ove godine biti pridobiti povjerenje političara za pametne politike koje će doista donijeti gospodarski rast i dobrobiti građanima i gospodarstvu.

Političari i kreatori politike morat će nas uvjeriti da imamo šanse za bolju godinu. Previše nam je stalno, svakog trenutka, svake sekunde govoriti o pogrešnim politikama i nikakvoj javnoj odgovornosti”, odgovara Mile Boškov, izvršni predsjednik Poslovne konfederacije.

Ali što ako politika ostane ista? Prema riječima upućenih, ovaj luksuz nas može stajati još skuplje i dramatičnije. Pogotovo ako nema reakcije i odgovora na veće proizvodne kapacitete koji drže gospodarstvo na životu. Strahuju od daljnjeg produbljivanja energetske krize:

“Važan dio našeg gospodarstva trpi veliku štetu i mora se naći način da se te tvrtke podrže. Iako je bilo pomoći države, ona je bila nedostatna za tvrtke i to se odrazilo. Čak su i srednje velike proizvodne tvrtke imale poteškoća zbog enormnih troškova električne energije. Privremeno su ili djelomično zatvorili objekte kako ne bi pretrpjeli štetu.

Izazov je još pred njima, treba vidjeti što će se napraviti od drugog kvartala ove godine, koji će biti jako težak zbog visoke cijene struje”, komentira Driljon Iseni, izvršni direktor Gospodarske komore Sjeverozapadna Makedonija.

U neizvjesnosti koju stvara cijena električne energije, izvjesno je odakle će i na koji način država nabavljati prirodni plin za potrebe domaćih toplana i industrije. Liberalizacija tržišta po tom osnovu od početka godine dovela je novog dobavljača iz Bugarske.

Nakon brojnih polemika, svađa, svađa i reakcija, država je prekinula opskrbu preko domaće tvrtke Makpetrol i sklopila ugovor da državni AD: “ESM” kupuje plin preko bugarskog “Balkan Utilitiesa”. Po fiksnoj cijeni do 1. svibnja ove godine, za razliku od ponude domaće ponude po varijabilnim cijenama koje bi diktirale kretanja na burzama.

Ali energetska kriza nije jedini problem koji utječe na makedonsko gospodarstvo. Osim podrške u ovom segmentu, neki od gospodarstvenika ukazuju da je krajnje vrijeme da se počne djelovati na otklanjanju sistemskih problema koji tradicionalno koče poslovanje

“Možda ćemo preživjeti energetsku krizu, ali ako ne riješimo sistemsku krizu, onda će nam biti teško. Osnovno neznanje vođenja poduzeća više se ne smije tolerirati. Pogledajte državnu upravu gdje imamo ljude koji ne samo da ne znaju raditi kako bi stvorili bolju poslovnu klimu, nego ne znaju ni gdje su i što trebaju raditi.

Da ne govorimo o pravnoj nesigurnosti koja također stvara nepredvidivost za investitore. Najtradicionalniji problem je hoćemo li uopće biti na dnevnom redu multinacionalnih, multiekonomskih i geopolitičkih rasprava. Jer više nemamo što ponuditi. Naši vlakovi, kamioni, automobili, traktori stalno kasne u Bogorodici i Tabanovcu. Infrastrukturno smo totalno zaobiđeni, svi rade koridore, postajemo infrastrukturno i geoekonomski nebitni i zapeli smo. i da,

Širenje baze
Ono što dodatno revoltira, smatra ovaj poduzetnik, potez je Vlade koja u takvim uvjetima provodi plan novih poreza. Naime, kroz novi porez na ekstradobit u iznosu od 30%, koji će morati jednokratno platiti tvrtke koje su ostvarile ekstradobit u 2022. godini:

“Ako Vlada treba više novca za antikrizne mjere, neka svojim mehanizmima naplati porez od onih koji ne plaćaju, neka se proširi porezna baza, neka se poveća porezna disciplina. Mi imamo sivu ekonomiju od čak 28% i to su ozbiljna sredstva. A to se tako radi, hoće se uzeti od uspješnih i to nije u redu.

Gotovo tri godine trpimo štete, nosimo se s krizom ušteđenim sredstvima, podržali smo radnike da ne ostanu bez posla, a ako se tvrtka u krizi uspjela transformirati novim tehnologijama, osvajanjem novih tržišta, onda su oni uspješni sada nekako kažnjeni. Mi smo načelno protiv toga i kažemo da pristup ne može biti horizontalan. Stoga je naš stav da ovu mjeru treba prolongirati i tražiti drugi način prikupljanja sredstava i od toga profitirati poslovanje.

Vlada, pak, vjeruje da će utjecaj dodatnog oporezivanja biti podnošljiv za tvrtke te da će osigurati sredstva koja bi bila iskorištena za potporu u krizi.

“Ovaj novac ne dobivamo ni za što. Iskoristit ćemo ih za suočavanje s krizom. “Na kraju dana, mogli bismo ih upotrijebiti upravo za potporu ulaganjima tvrtki kako bismo im pomogli u njihovim naporima da se nose s krizom”, rekao je zamjenik premijera za gospodarska pitanja Fatmir Bitiqi. Bitnu ulogu u punjenju rekordno visokog proračuna od gotovo 5,3 milijarde eura imat će, kažu u Vladi, borba protiv sive ekonomije. Ministrica financija uvjerava da će biti beskompromisna:

“Borba protiv sive ekonomije bit će beskompromisna, a planirane su mjere i aktivnosti usmjerene na smanjenje poreznih utaja. Cilj nam je digitalizacija i pojednostavljenje procesa, stoga smo predvidjeli mjere za uvođenje naprednih tehnologija u naplatu javnih pristojbi, te modernizaciju i automatizaciju procesa rada.

Radit ćemo na jačanju kapaciteta institucija za naplatu prihoda, veću i učinkovitiju naplatu poreznih prihoda, kao i na jačanju institucionalne koordinacije”, rekao je ministar financija Fatmir Besimi u nedavnom intervjuu za Deutsche Welle.

Što se tiče neizvjesnosti ili izvjesnosti oko stanja makedonskog gospodarstva, mnogo će stvari ovisiti o razvoju događaja s ratom u Ukrajini i stanju na tržištima u zemljama Europske unije, koja je ključni trgovinski partner. Gospodarstvenici se nadaju da situacija na tom planu neće dramatičnije eskalirati.

“Nadamo se da se kriza u Ukrajini neće produbljivati, jer o tom sukobu ovisi mnogo toga, cijena energenata, a posebno lanci opskrbe. Ovisimo o našim partnerima, prije svega o onima u EU, gdje je situacija preslikana i kod nas”, kaže Driljon Iseni iz Gospodarske komore Sjeverozapadne Makedonije.

Prema njegovim riječima, dodatni problem ili izazov je situacija s radnom snagom koja postaje sve problematičnija za domaće, ali i strane tvrtke koje posluju u zemlji.

“Problem radne snage bit će aktualan i u budućnosti. Sada su se ekonomije počele otvarati, naša snaga je privlačna Europskoj uniji i mislim da treba učiniti nešto da se to kompenzira”, ističe Iseni.

Za lakši izlazak iz krize i bezbolniji povratak u mirnije gospodarske vode mnogo toga, tvrde upućeni, ovisi i o političkim procesima. Prije svega oko onog ključnog, pregovora za članstvo zemlje u EU. Ovaj proces je trenutno u fazi screeninga, kao sastavni dio pregovora koji bi zapravo mogli stati, odnosno ne nastaviti se ako se ne donesu potrebne ustavne promjene.

U ovom trenutku, politički, većina u Vladi nema potrebnu potporu da pogura ovaj proces naprijed. U takvim uvjetima raste pritisak oporbe da se prijevremeni parlamentarni izbori organiziraju sredinom godine. Vlada za sada ne vidi potrebu za takvim nečim prije redovnog izbornog roka u nadolazećoj 2024. godini.