Ukupno 33,2 posto bruto domaćeg proizvoda godišnje u zemlji otpada na sivu ekonomiju, pokazala je analiza Gospodarske komore Makedonije na temu “Sivi dio makedonske ekonomije: veličina, implikacije, rješenja”. Analizu su pripremili profesor Aleksandar Stojkov, potpredsjednik Komore Zoran Jovanovski i Pavle Gatsov, porezni stručnjak i član Uprave, piše Nova Makedoinija.

Postotak je, prema riječima potpredsjednika SKSM-a Jovanovskog, na istoj razini kao i zemalja zapadnog Balkana, ali je gotovo dvostruko veći od prosjeka zemalja članica Europske unije koji iznosi 19,4 posto. bruto domaći proizvod.

– Brojkama, 33,2 posto BDP-a u 2022. godini, “sivi dio” makedonske ekonomije iznosi 4,282 milijuna eura, odnosno 1,280 milijuna eura izgubljenih prihoda u državnom proračunu. Kad bismo se kao država uspjeli svesti na prosjek EU-a, s takvom sivom ekonomijom godišnje bismo imali 450 milijuna eura više prihoda u proračunu – objasnio je Jovanosvki.

Ta bi sredstva, naglasio je, značila ulaganja u zdravstvo, obrazovanje i infrastrukturu. Povod za analizu je, kaže Jovanovski, povećanje državnih poreza kad god je potreban dodatni novac u proračunu, za one koji ionako redovito i u potpunosti ispunjavaju svoje obveze prema državi.

– Stalno ukazujemo da treba ozbiljno raditi na težem putu, a to je ulazak u ozbiljnu borbu sa sivom ekonomijom – kaže Jovanovski. Posljedice sive ekonomije, podsjetio je, negativno se odražavaju na financijsko stanje tvrtki koje posluju u skladu sa zakonima.

– Siva ekonomija narušava i vladavinu prava, jer kada se tolerira, praktički uvodite nekažnjivost u sustav te pad povjerenja svih u zemlji.u pravnu državu. Toleriranje sive ekonomije u većem obimu i na duži vremenski period nosi rizik da će u datom trenutku oni koji su dio sive ekonomije na određeni način svojom mentalnom matricom preuzeti društvo i tako ga preoblikovati prema na njihov način razmišljanja.

Iz toga proizlazi da siva ekonomija nije samo ekonomski, već i duboki društveni problem – istaknuo je Jovanovski. 

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost