U prijedlogu makedonskog proračuna za 2023., prvom srednjoročnom proračunu, sastavljenom temeljem novousvojenog reformskog Zakona o proračunima, predviđen je rast od 2,9 posto BDP-a, inflacija od 7,1 posto i deficit od 4,6 posto BDP-a, piše internetski portal Deutsche Welle.

Takav prijedlog danas je dostavljen Vladi, a detalje prijedloga Ministarstva financija na konferenciji za novinare iznio je resorni ministar Fatmir Besimi.

Kaže da je predviđeni manjak od 700 milijuna eura većim dijelom za saniranje posljedica energetske krize – 250 milijuna, 220 milijuna eura za otplatu kamata po starim dugovima i 250 milijuna eura za koridor 8, kao kapital. strateško ulaganje.

Plaćanje kamata
Predviđeni deficit i otplata duga u iznosu od 52,1 milijardu denara po osnovi dospjelih obveza, od čega polovicu čini euroobveznica iz 2016. godine, izvršit će se iz domaćih i vanjskih izvora.

“Ove godine imamo tri velike stavke. Ako ih ne vidimo, trošimo manje nego što prikupimo od poreza. Što se tiče plaćanja kamata za prijašnje dugove, nemamo izbora i moramo ih platiti, energetska kriza nije nešto što možemo kontrolirati i za to moramo izdvojiti sredstva, a kapitalno strateško ulaganje u Koridor 8 znači rast za naše zemlji”, kaže Besimi..

U blagajnu Narodne banke trebalo bi ući oko 110 milijuna eura od Međunarodnog monetarnog fonda, a do svibnja sljedeće godine još 170 milijuna eura. Očekuje se i 80 milijuna eura bespovratnih sredstava Europske komisije, a država je u pregovorima i sa Svjetskom bankom za dobivanje sredstava kroz razvojni program.

“Predloženi proračun za 2023. godinu vodi se zlatnim pravilom – kapitalni rashodi su veći od proračunskog deficita. U 2023. godini planiramo rekordnu razinu kapitalnih ulaganja od 795 milijuna eura ili 52,3% više nego ove godine, što će biti temelj za daljnje ubrzanje rasta.

U sljedećoj godini očekuje se zadržavanje pozitivnih stopa gospodarskog rasta od 2,9%, dok će se u srednjoročnom razdoblju rast ubrzati te će od 2023. do 2027. prosječno iznositi 4,6%. Stope rasta od 2025. godine ubrzat će se do željenih 5%”, poručio je premijer Dimitar Kovačevski na društvenim mrežama.

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Prilike i za Hrvatsku

‘Fokus politika sve više se pomiče prema većem financiranju konkurentnosti’

Vlada novim proračunskim projekcijama tvrdi da ostaje predana fiskalnoj konsolidaciji, mjerenju uspješnosti politika, rastu investicija, unapređenju fiskalne decentralizacije i kontinuiranom poboljšanju fiskalne transparentnosti.

Ukupni prihodi u prijedlogu proračuna planirani su na razini od 282 milijarde denara i veći su za 14,8 posto u odnosu na 2022. godinu, a rashodi na razini od 324,8 milijardi denara ili 12,6 posto veći su u odnosu na 2022. godinu.

Tri cilja
“Utvrđujemo tri osnovna cilja proračuna – glavni izazov je nositi se s učincima energetske krize i inflacije, održati gospodarski rast i uredno ispunjavati sve obveze države bez iznimke”, kaže Besimi. Prema njegovim riječima, mora se voditi računa o tome da treba podržati reforme i procese europskih integracija, povećane troškove pregovaračkih timova, kao i troškove kao članice NATO-a.

Proračunom će, kaže, trebati osigurati rast, ali i napraviti korak naprijed prema fiskalnoj konsolidaciji.

“U uvjetima globalne krize, priprema proračuna ostaje izazov za svaku zemlju. Na globalnoj razini gospodarstvo će imati usporen rast, a isto vrijedi i za rast gospodarstva Europske unije za koji se ove godine očekuje 3,2 posto, a iduće 0,7 posto. To se odražava i na dinamiku rasta našeg gospodarstva”, kaže resorni ministar.