Obveznica s rokom dospijeća od dvije godine bit će namijenjena samo građanima, a plasirali bi je u ljeto, najavio je direktor upravljanja javnim dugom u Ministarstvu financija Dejan Nikolovski.
Hrvatsko iskustvo sa izdavanjem narodnih obveznica sve je zanimljivije zemljama u bliskom okruženju, a prva koja želi preslikati hrvatski model je Sjeverna Makedonija.
Predstavnike tamošnje i hrvatske financijske industrije okupljene na Danima makedonskog tržišta kapitala održanima sredinom prošloga tjedna u Skoplju nemalo je iznenadila objava Dejana Nikolovskog, direktora upravljanja javnim dugom u Ministarstvu financija koji je najavio izdanje narodne obveznice.
Hrvatsko iskustvo sa izdavanjem narodnih obveznica sve je zanimljivije zemljama u bliskom okruženju, a prva koja želi preslikati hrvatski model je Sjeverna Makedonija.
Predstavnike tamošnje i hrvatske financijske industrije okupljene na Danima makedonskog tržišta kapitala održanima sredinom prošloga tjedna u Skoplju nemalo je iznenadila objava Dejana Nikolovskog, direktora upravljanja javnim dugom u Ministarstvu financija koji je najavio izdanje narodne obveznice.
Ići će i ‘zelena’ obveznica
“Bit će namijenjena samo građanima, a plasirali bi je ovoga ljeta”, najavio je Nikolovski. Predstavnici tamošnje financijske tržište bili su, najblaže rečeno, ugodno iznenađeni ovom najavom. Posebice Makedonske burze kojoj bi dolazak većeg broja malih investitora u segmentu obvezničkog prometa mnogo značio za ukupni promet.
Osim izdavanja narodne obveznice, Nikolovski je najavio i skorašnje izdanje prve makedonske “zelene” obveznice. Makedonski financijaši procjenjuju da bi građani koji se odluče na kupnju narodnih obveznica mogli očekivati godišnji prinos oko pet posto.
Vlada u Skoplju svakako bi voljela preslikati hrvatsko iskustvo što se tiče troškova izdavanja i dostupnosti mjesta za upis obveznica. Što se tiče troškova, to ponajprije vrijedi za plaćanje naknada bankama koje bi bile aranžeri. Makedonsku vladu zanima stoga model gdje bi država isplatila naknadu za aranžiranje, a ne da ju plaćaju građani.
Inače, što se tiče financiranja države putem obveznica, Nikolovski je kazao kako je unatoč turbulentnim uvjetima na tržištu vlada uspjela plasirati euroobveznicu koja je privukla 2,5 puta veću potražnju 130 investitora, većinom iz SAD-a.
Inače, cilj je Dana makedonskog tržišta kapitala bilo upoznavanje sudionika hrvatskog s makedonskim tržištem kapitala, kako bi se hrvatskim investitorima olakšao pristup te istražile mogućnosti međusobne suradnje i razmjene znanja i iskustava.
Sudionicima su se obratili Ivan Šterijev, direktor Makedonske burze, Ivana Gažić, čelnica Zagrebačke burze te Nora Aliti, predsjednica makedonskog financijskog regulatora, istaknuvši zadovoljstvo velikim interesom za makedonsko tržište.
Zrcalo države
Makedonsko tržište kapitala je malo i zrcalo je cijele države, kazala je u svojoj prezentaciji Katerina Ilić-Nonkulovska, direktorica odjela za vrijednosnice NLB Banke Skoplje. Tržišna kapitalizacija iznosi 3,8 milijardi eura, ukupni promet je lani iznosio 121 milijun eura, financijskim derivatima se ne trguje, a 80 prometa čini trgovanje dionicama.
Međutim, 70 posto prometa čini trgovanje sa samo dvije dionice, Komercijalnom bankom i Alkaloidom. Dok su prije 20 godina stranci činili i do 40 posto ulagača na Makedonskoj burzi, danas ih je najviše 10 posto, kazao je Goran Markovski, direktor KB Publikum Investa.
On drži da je makedonsko tržište i dalje atraktivno, ponajprije zbog većeg broja uvrštenih banaka koje krasi 18 posto kapitalne adekvatnosti i izvori financiranja isključivo iz depozita.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu