U samo nekoliko dana makedonsko tržište lubenica doživjelo je drastičnu promjenu. Veleprodajna otkupna cijena koju trgovci plaćaju proizvođačima, a koja je do prije nekoliko dana iznosila 4-6 denara po kilogramu, sada je 10 denara (1 euro je 61,5 denara po srednjem kursu Centralne banke).

Udvostručenja cijene, kažu izvoznici, uzrokovala je velika potražnja za lubenicama trgovaca iz Ukrajine i Češke. U takvim okolnostima lubenice neće istrunuti na poljima, čega su se farmeri pribojavali i govorili da im se zbog niske otkupne cijene ne isplati ni sakupljati urod. No, i dalje ostaje problem što u Makedoniji još nema redovitog i organiziranog otkupa. Cijena lubenica u maloprodaji ostaje 15 denara/kg.

Otkup direktno na polju
Erdogan Kerimovski, čija tvrtka sudjeluje u izvozu lubenica, izjavio je za Poslovni dnevnik da u regiji Prilepa trenutno vlada velika potražnja.

“Cijena se kreće 10-12 denara/kg na veliko. Očekuje se da ćemo dobiti višu cijenu. Svaki dan iz sela Kanatlarci kod Prilepa utovarimo 100-120 tona, a za Ukrajinu i Češku nam traže i do 200 tona, ali to su naše mogućnosti. Bit će dovoljno lubenica za izvoz. Za nekoliko dana očekujem još veću potražnju”, kaže Kerimovski.

Otkup lubenica uglavnom se odvija se po principu od polja do krajnjeg odredišta. Praktično, kupci dolaze s kamionima u blizinu polja. Poljoprivrednici, kaže Petar Stojkovski, predsjednik Asocijacije poljoprivrednika Makedonije, sakupljaju lubenice s polja traktorima i utovaruju ih izravno u kamione. Stojkovski kaže da organiziranog otkupa lubenica nema uvijek, pa je maloprodaja i na ulicama.

“Sada na veliko se otkupljuje za 10 denara/kg. Ali cijena je ovih dana porasla. Ranije je na veliko bila od 4 do 6 denara/kg. Sada se uglavnom kupuje za izvoz u Ukrajinu i trenutno ga nema dovoljno. Na tržnicama, na malo, je i dalje 15 denara za kilogram.

Ovih dana dogodio se praktički preokret. Najveći problem je što otkup nije uvijek organiziran i to nije dobro, a trgovci i proizvođači nisu dovoljno ujedinjeni”, kaže Stojkovski za Poslovni dnevnik.

Iskustvo članova Agro-biznis komore pri Savezu gospodarskih komora pokazuje da, iako ove godine nema velikih proizvodnih količina, kažu, otkupna cijena bostana izuzetno je niska, tako da ne pokriva ni troškove proizvodnju i rad poljoprivrednika.

E-mobilnost bez prepreka

Digitalno upravljanje energijom: Charge Pro redefinira punjenje električnih vozila

Modernizacija kao ključ uspjeha

Kako je obiteljska tvrtka iz Međimurja postala sinonim za inovacije i održivost u Europi

“Ako uzmemo u obzir da je proizvodna cijena negdje oko 8 denara, a prošli tjedan je bila između 4 i 5 denara, a sada kada je prodaja prve berbe pri kraju, dolazi do povećanja i iznosi oko 9 denara, dolazimo do zaključka da prodajom nisu pokriveni niti troškovi proizvodnje.

Kako bi se proizvođači pripremili za drugu berbu, potrebno je intenzivnije navodnjavanje i prihrana, što je sa sadašnjom otkupnom cijenom neisplativo”, kaže za Poslovni dnevnik Vaska Mojsovska iz Agro-biznis komore. Mišljenja je kako rješenje problema treba tražiti u planiranom plasmanu proizvoda s ugovorenom proizvodnjom.

“Uspostavljanjem ugovorne proizvodnje proizvođači će ojačati suradnju s kupcem i imat će pouzdano tržište za svoje proizvode. To će pridonijeti smanjenju rizika u pogledu prodaje, a ujedno će kupci zadovoljiti svoje potrebe za kvalitetnim proizvodom”, kaže V. Mojsovska.

Postoje različiti službeni podaci koliko Makedonija točno lubenica proizvede, ali svi se slažu da proizvodnja opada. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, izvoz lubenica u 2021., porastao je za 39% u odnosu na 2020. i iznosio je gotovo 2 milijuna eura. Prema istom izvoru, od izvoza lubenica u 2020., uprihodovano je 1,4 milijuna eura, što je pad od 25,7 posto u odnosu na 2019. godinu.

Očekuje se 60.000 tona
Prema Nacionalnoj strategiji za poljoprivredu i ruralni razvoj 2021.-2027., prosječna proizvodnja bostana u Makedoniji je oko 130.000 tona godišnje, što je 15% ukupne vrtlarske proizvodnje u zemlji. Trgovci kažu da su količine veće, da proizvodnja opada, ali nemaju precizne podatke za cijelu državu.

Iz Ministarstva poljoprivrede kažu da je, prema podacima dobivenim iz područnih jedinica, u 2021. godini pod bostanom je bilo zasađeno oko 3200 hektara i ostvarena proizvodnja od oko 80.000 tona, a prosječni je prinos bio oko 25 tona po hektaru. Ove je godine bostan zasađen na oko 2348 hektara i očekuje se prinos od oko 60.000 tona.

“Prema informacijama dobivenim s terena i od otkupljivača, ovogodišnje lubenice najvećim su dijelom završile na domaćem tržištu, a dio i na tržištima BiH, Kosovo, Crna Gora…”, kažu u Ministarstvu.