Globalna kriza, praćena visokom inflacijom, restriktivnom monetarnom politikom središnjih banaka i, posljedično, gospodarskom stagnacijom i recesijom, utjecala je i na kretanje industrijske proizvodnje u Makedoniji. U prvom polugodištu industrijski sektor u zemlji bilježi određene oscilacije, a ostvarene minimalne stope rasta rezultat su mjesečnih “mikroskokova” pojedinih industrijskih sektora.

Usporavanje industrije

Pokazuju to i podaci Državnog zavoda za statistiku za lipanj, kada je industrijska proizvodnja zabilježila rast od 3,7 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine. Riječ je o usporavanju rasta nakon što je u svibnju ove godine rast industrije iznosio 6,1 posto. Najveći rast u lipnju zabilježen je u sektoru opskrbe električnom energijom, plinom, parom i klimatizacijom, gdje je stopa rasta iznosila 39,9 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine, čime su pokriveni negativni proizvodni rezultati u sektoru vađenja ruda i kamena, kao i u posebnim skupinama sektora prerađivačke industrije.

Indeks industrijske proizvodnje u razdoblju siječanj – lipanj 2023. godine pokazuje stanje proizvodnje makedonske industrije u odnosu na razdoblje siječanj – lipanj 2022. godine. U ovom šestomjesečnom razdoblju bilježi se porast od više nego skromnih 1,5 posto. Pad proizvodnje u rudarstvu i vađenju iznosi oko tri posto, a najveći je pad u sektoru vađenja ugljena i lignita (-24 posto). Prerađivačka industrija, koja u strukturi makedonske industrije sudjeluje s 83 posto, ostvarila je prošlogodišnju razinu proizvodnje, odnosno bilježi minimalan pad od 0,2 posto, piše Nova Makedonija.

Ovakvo stanje u makedonskoj industriji, prema mišljenju nekoliko gospodarstvenika i stručnjaka, treba promatrati u kontekstu aktualne ekonomske i monetarne politike u zemlji. Većina prerađivačkih poduzeća u zemlji suočena je s visokim troškovima proizvodnje, koji su posljedica rasta cijena osnovnih ulaznih sirovina i energije, ali i visokih bankarskih kamata, koje su rezultat zaoštravanja monetarne politike. Zato analitičari zazivaju duboke ekonomsxke reforme.

Usporavanje industrijske proizvodnje uvjetovano je smanjenim rastom Njemačke, koja u posljednja dva uzastopna mjeseca bilježi pad industrijske proizvodnje.

– Industrija vezana uz proizvodnju automobilskih dijelova lani je dotaknula dno, baš kao i automobilska industrija u Europi općenito. U prvih pet mjeseci ove godine zabilježen je drastičan rast prodaje vozila u Europi, no taj rast prvenstveno je posljedica potražnje za vozilima koja su naručena prošle godine. Njemačka i zemlje oko nje su ili u recesiji ili negdje oko pozitivne nule gospodarskog rasta. No, u drugoj polovici ove godine mislim da će rast prodaje u odnosu na prošlu godinu biti ujednačeniji – rekao je Victor Mizo, predsjednik Vijeća stranih investitora u Gospodarskoj komori Makedonije.

Skup novac

Prema riječima stručnjaka, trenutno je kamata najviša u posljednjih deset godina. O tome ovisi i kolike će biti kamate na kredite koje nude banke, a većina njih već je poskupila svoje usluge.

– Možemo razgovarati o stabilizaciji kada živne proizvodnja na domaćem i inozemnom tržištu, ali dokle god smo ovisni o uvozu, proizvodi će biti sve skuplji, a time i novac. NBRM najavljuje da će sam novac biti skuplji, bez obzira hoće li se trošiti na investicije, potrošnju, otplatu dugova, pa moramo pričekati ili dobro razmisliti i fokusirati se na domaću proizvodnju – kaže Mile Boškov, predsjednik Poslovne konfederacije.

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Fiskalizacija 2.0

Sigurnost e-računa: “Najveći strah i razlog zašto neki te usluge nude sumnjivo jeftine jest da će oni dilati vaše podatke”