Za neke je poslove važan, za neke presudan, no ne budite naivni. Za neke zaposlenike, kompjuter može biti fatalan. Naravno, nije krivnja na kompjuteru, već na čovjeku, koji zlorabi ovu genijalnu napravu. “Dosadno mi je na poslu” bila je poruka koju je Faceboku postavila Engleskinja Kimberly Swann prošle veljače. Iako nije navela ime tvrtke u kojoj joj je bilo dosadno, poslodavac je doznao za poruku i uručio joj otkaz. Nije isključeno da će takvih primjera biti više. Poslodavci koji se žele riješiti dijela zaposlenika, a ne znaju koga bi odstranili prema profesionalnim kriterijima, mogu potražiti razloge (ili opravdanja) u nespretnom korištenju kompjutera. I ako čitate ovaj članak online u radno vrijeme, možete se upitati smijete li uopće pregledavati web sajtove na poslu. Proučite propise koji reguliraju ovu materiju u vašoj kompaniji, a ako niste sigurni kako postupiti, izaberite oprez radije no riskiranje. Podsjećamo vas na nekoliko klasičnih načina ugrožavanja vlastitog radnog mjesta nespretnom uporabom službenog kompjutera.

Preuzimanje opasnih sadržaja
Većina računalnih sustava ima ugrađenu zaštitu protiv virusa i crva, no što ako preuzmete neki neslužben sadržaj koji je zaražen novom informatičkom “gamadi”, prije no što je zaštita ažurirana? I nezaraženi sadržaji mogu biti opasni po vas, ako se radi o pornografiji. Niste se osigurali niti ako surfate nepoćudnim sajtovima nasamo, jer uz pomoć naprednog softwarea poslodavac može utvrditi svaki sajt koji ste posjetili. Jedno je američko istraživanje utvrdilo da je čak trećina tamošnjih poslodavaca otpustila radnike zbog zlouporabe Interneta, a od ukupnog broja otpuštenih iz tog razloga, 84% je gledalo “proste” slike i filmove.Možda gledanje legalne pornografije ne bi smjelo utjecati na vaš radni status, ako obavljate posao kvalitetno i na vrijeme. No, poslodavac može iskoristiti podatak o vašim surferskim navikama da vas otpusti ili vam snizi plaću, iako je pravi motiv nešto drugo. Slanje neprikladnih e-mailova uvijek je riskantno. Klonite se seksualnih, rasističkih ili huškačkih sadržaja. Čak i ako šaljete nešto prijatelju ili kolegi kojemu se sviđaju vaši stavovi ili smisao za humor, on može proširiti vašu poruku trećim osobama. Kojima se ona neće dopasti.

Zloupotreba e-mailova
A do izvornog pošiljatelja uvijek je moguće doći. Pazite i na mailove u kojima biste sebe prikazivali u lošem svjetlu. Opis vašeg nedavnog pijanstva ili ne baš laskavo mišljenje o poslodavcu mogli bi vas dovesti na listu za odstrel. Jednak rizik povlače i službeni mailovi sastavljeni na neprofesionalan način, kao i javljanje na oglase drugih kompanija. Štoviše, nemojte niti sastavljati poslovne ponude i spremati ih na uredskoj opremi. Evo razloga zašto ne smijete ostavljati svoj program za elektronsku poštu uključen dok ste odsutni: netko može poslati nešto inkriminirajuće s vašim potpisom.Imate obavezu štititi povjerljive podatke. Stoga budite oprezni da ne pošaljete poruku sa zaštićenim datotekama na pogrešnu adresu, no još i više na opasnost bežične krađe s vašeg laptopa ili dlanovnika na javnom mjestu. Ako internetski pristup svom uređaju niste ograničili zaporkom, suparnički špijun može vam se priključiti i skinuti vam vrijedne fajlove. Manje napredni oblici krađe fizičkim oduzimanjem cijelog kompjutera sigurno su još češći, što znaju britanske tajne službe, čiji su deseci službenika ostali bez notebooka krcatih osjetljivih informacija. Na kraju, ne dajte kolegi ili prijatelju lozinku za pristup zaštićenim podacima niti se služite tuđim računalom, osim ako nalog za to ne dođe s povišenog položaja. Neovlaštena izmjena ili brisanje nečije datoteke mogla bi se pokazati skupom.Čak i ako vaša pogreška ne dovede do materijalne štete po poslodavca, kadrovski odjel sigurno vodi računa o “prekršajima” zaposlenika da bi se na njih mogla pozvati kad nekog odluči otpustiti.

Oslabljena produktivnost
Kompjuter i Internet pružaju more izazova. Igranje belota na Playtoyu, pretraživanje turističkih destinacija i skidanje glazbe mali su dio repertoara zabavnih aktivnosti koje manje promišljenim radnicima odvlače pažnju. Blogiranje, dopisivanje putem messengera i posjećivanje društvenih mreža kao Facebook vrlo je privlačna zanimacija. Vaš novinar, koji svoj posao radi od kuće pa smije biti liberalniji sa svojim računalima, to dobro zna: većina od njegovih stotina kontakata na Facebooku, MSN-u, Google Talku i drugim messengerima aktivna je u uobičajeno uredsko radno vrijeme! Ako je politika poslodavca tolerantna prema kompjuterskoj razonodi, niste u opasnosti. Naravnom, to stoji samo do trenutka kada počenete ugrožavati traženi poslovni učinak. Ipak, ne zaboravit e da nekome od nadređenih možete ići na živce to što se zabavljate u radno vrijeme, čak i ako uredno obavljate svoj posao.

Gnjev poslodavca

Solitaire u loš trenutak
Slaganje solitarea, te divne samotne kartaške igre, izvanredna je razonoda, ako se ne provodi u radno vrijeme pred očima poslodavca. Njujorški gradonačelnik Michael Bloomberg 2006. godine je otpustio svog službenika kad je na njegovom ekranu ugledao prizor solitarea.

Bez odobrenja

Pišeš blog? Onda zbogom!
Neke stvari nije mudro raditi niti na vlastitoj opremi u slobodno vrijeme. Primjerice, pisanje nadahnutih blogova u kojima maštovito komentirate svoju tvrtku, vlasnike i nadređene. U nekim slučajevima, već je i samo bloganje pod vlastitim imenom kobno. Novinar Chez Pazienza dobio je otkaz na CNN-u jer je s potpisom objavljivao članke na blogu bez odobrenja poslodavca. Iako u svojim napisima o Georgeu W. Bushu i Oprah Winfrey nije spominjao svoju tvrtku, vodstvo CNN-a ga je odstranilo s obrazloženjem da nije imao dopuštenje pisati za “druge nakladnike”, to jest vlasnika blogerskog servisa. Amerikanci su skovali i izraz za “dobivanje otkaza zbog bloganja”. On glasi “being dooced”.

Novi regulatorni okvir

Dobivanje kriptolicence u Hrvatskoj: ključni rokovi, uvjeti i koraci

Fiskalna stabilnost

Kako banke oblikuju ekonomski rast Hrvatske?