Izbor daljnjeg obrazovanja, a pogotovo akademskog, svakako je životna prekretnica. Na koji način mladi donose odluku o izboru studija, koji faktori utječu na njihov odabir i koji im je studij najpoželjniji, istražio je portal EduCentar na više od 300 ispitanika.

Većina ispitanika (80%) krenula je razmišljati o željenom studiju tijekom srednje škole. Čak 11% ispitanika oduvijek je znalo što želi upisati, dok ih je 6% još uvijek u procesu razmišljanja, a 3% ispitanika počelo je odgovarajući studij tražiti još prije srednje škole.

Kod odabira željenog studija prevladava osobni interes – 79% ispitanika vodi se tim načelom kada je u pitanju odabir daljnjeg obrazovanja. Malo manje od polovice ispitanika (45%) u obzir uzima kretanja na tržištu rada te se kod odabira studija vodi mogućnošću zaposlenja. 

Treći kriterij odabira studija je njegova kvaliteta i ugled – malo više od trećine ispitanika (33%) odabralo je taj kriterij kao primaran.  Plaća za odabrano zanimanje bitna je za 26% ispitanika te se vode njome pri odabiru studija, dok ih 18% uzima u obzir preporuku obitelji, a 10% iskustvo bližnjih. Najmanje ispitanika (5%) pri izboru studija bitnim smatra nizak bodovni prag za upis na željeni studij. 3

Bez obzira na dob, svim ispitanicima je osobni interes glavni kriterij odabira studija. Zanimljivo je da se 53% najmlađih ispitanika (do 19 godina) vodi mogućnošću zaposlenja, dok isto navodi tek četvrtina ispitanika (25%) starijih od 36 godina.

Do informacija o studijima najviše ispitanika dolazilo je putem interneta (74%), a čak 59% usmenom predajom. Za malo više od petine ispitanika (22%) izvor informacija o studijima bila je škola odnosno profesori, dok ih je 19% informacije dobilo od obitelji, a 9% ispitanika se 'poslužilo' novinama. Kao izvor informacija o studijima najmanje ispitanika je koristilo brošure i razne edukativne sajmove (4%). 

Budući da izbor studija nije nimalo laka odluka, većina ispitanika se savjetuje s nekim pri donošenju odluke (78%). Ponajviše se savjetuju s roditeljima (57%) i prijateljima (44%). Za savjet profesora pitalo je 16% ispitanika, a njih 15% odabralo je profesionalnu orijentaciju.

Muškarci bi prije pauzirali godinu ili čak odustali od studija nego žene

Ispitanicima su jednako poželjna dva fakulteta kada je u pitanju njihov prvi izbor – Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu (12%) i Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu (12%). Na trećem mjestu nalazi se Veleučilište VERN' (8%), zatim Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu (5%) i Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu (5%).

Studij prvog izbora za muškarce Veleučilište VERN' (11%), a zatim Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu (8%) i Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu (6%). 

Studij prvog izbora za žene je Filozofski fakultet u Zagrebu (11%), zatim Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu (8%). Treće mjesto poželjnosti kod ženskih ispitanika dijele Fakultet političkih znanosti, Hrvatski studiji i Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu. 

Po pitanju studija drugog izbora dolazi do rotacije studija – 10% ispitanika odabralo bi Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, dok bi se njih 8% odlučilo za Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Na trećem mjestu ponovno se nalazi Veleučilište VERN' kojeg bi odabralo 5% ispitanika.

Ukoliko ne uspiju upisati željeni studij, više od polovice ispitanika (58%) bi pokušalo upisati studij drugog izbora. Pauziranje godine opcija je za 19% ispitanika,dok bi ih se 6% odselilo u drugi grad radi upisivanja studija prvog izbora. Od akademskog obrazovanja odustalo bi 6% ispitanika koji bi zatim počeli tražiti posao, dok bi ih 4% otišlo na studij u inozemstvo.

Zanimljivo je da bi pauziranje godine odabralo više muškaraca (23%) nego žena (17%). Ujedno na odustajanje od studija i traženje posla prije bi se odlučili muškarci (11%) nego žene (5%).