Ovo je zdanje izraslo na temeljima velike ljubavi prema vinu", tim riječima započeo  je obilazak novoga podruma vinarije Galić u Kutjevu u koji je uloženo čak 54 milijuna kuna.

Slaven Jeličić, glavni enolog vinarije Galić,  objašnjava kako je vinarija otvorena ove godine i kako je njen kapacitet 630.000 litara, a u planu  je proizvesti 330.000 litara po godini. "Ovdje leži berba 2018. i odležavaju naša ostala vina. Boutique smo vinarija i takvi ostajemo do daljnjega te nastavljamo pratiti  sve trendove kvalitete. Cilj nam je raditi kvalitetno i dalje", objašnjava planove za vinariju Jeličić.   Od opreme se u novom objektu nalaze specijalni vinifikatori pomoću kojih se možet u svakom trenutku vidjeti što se događa s vinom.

Imaju i eliptične bačve od 3300 litara, betonske posude i amfore za odležavanje vina. Laboratorij za analize i čak 500 jedinica za kušanje, od malih barrique bačvi nadalje, a osnovna svrha je raditi pokuse i pokušavati napraviti jedinstvena vina za tržište. "Radimo na prirodnom vinima, bez sumpora i to radimo za svoju dušu pa je u pitanju mali broj boca", ističe kutjevači enolog. Osim toga vinarija Galić već pet godina radi i pjenušce, a dugoročni cilj im je napraviti još veći zaokret prema tzv. ozbiljnijim vinima. Iako je berba iza njih i bila je uspješna, ove je godine čak 30-40 tona grožđa ostalo za kasne berbe.

Već i turistička atrakcija
"Prilikom prerade grožđa imamo stol za selekciju, pumpe i pneumatske preše, a u prešu ne ulazi zrak nego dušik, a po potrebi se može i hladiti mošt ovisno o temperaturama vani. Za crno vino su drugačiji uvjeti, grožđe slobodnim padom ide u tankove, preša je vertikalna i vino odležava u eliptičnim bačvama", objasnio je razlike u proizvodnji i tehnologiju Jeličić.

"Cilj nam je i turistički aspekt i to ne samo da gosti posjete našu vinariju nego da obiđu i sve vinare okolice Kutjevačkog vinogorja. Želimo oživjeti Slavoniju i u vinskom i u turističkom smislu, navodi Josip Galić, vlasnik vinarije. Kako kaže, za ovaj je projekt koristio više izvora financiranja, OTP banka ih prati, HBOR im je pomogao s dijelom novca,  a iz europskih fondova su osigurali 30 posto sredstava. Od ukupnog iznosa koji je uložen dio je bio za opremu, a dio naravno za arhitektonsko rješenje studija Dva arhitekta.

  Izvana je vinarija spoj betona i cigli, a iznutra pravo čudo moderne tehnologije i uređenja uz opremu na kojoj mogu pozavidjeti i brojne vinarije svjetskoga glasa.  Kako tvrdi Galić, izgled vinarije i činjenica da je opremljena po posljednjim trendovima već privlači turiste i goste sa svih strana, iako je službeno svečano otvorenje predviđeno tek za 9. studeni. Vinarija Galić posluje od 2008.godine, 30 hektara imaju u Kutjevu, a nedavno su kupili i 27 hektara u Brodskom Stupniku.

Tu lokaciju, kako tvrde, imaju prvenstveno zbog sorata koje imaju na položaju u Stupniku, a njima kao vinariji su ključne za proizvodnji.  "Iduće godine je u planu otvorenje vinskog trezora i arhive koja se prostire na 600 kvadrata", otkriva nam Galić.  Kako kaže, u planu je i  dalje ostati na istim količinama te im je brojka od 333.000 litara nit vodilja."Mi smo mala boutique vinarija koja ide prema srednjoj vinariji po kapacitetima", objašnjava Galić. 

Sadi i borovnice i kestene
U vinski biznis uplovili su 2008. i tada su proizveli 30.000 boca. Vinarija je startala sa sedam hektara dok ih danas obrađuje 55 plus niz kooperanata od kojih nabavljaju grožđe. Najzastupljenija sorta im je graševina, a među nasadima vinograda je i 20.000 klonova graševine jer je Galić vinarija partner na projektu Agronomskog fakulteta.  Osim vina i uzgoja vinove loze, Galić je u 2018. godini ušao s projektom vrijednim 8,5 milijuna kuna te  imaju 21 hektar površine zasađen novim poljoprivrednim kulturama pomalo neobičnim za slavonski kraj – borovnicama i kestenima.

  Iduće godine očekuju prve borovnice koje će plasirati na tržište, a na kestene će još koju godinu morati pričekati. Vino izvoze u 11 zemalja, a planiraju izvoz i povećati i osvajati nova tržišta.  "Trenutačno nam izvoz iznosi devet posto ukupne proizvodnje, a cilj nam je doći do 18 posto kroz pet godina", poručuje Josip Galić.