U prošlogodišnjem izvještaju Međunarodnog panela za promjenu klime stoji podatak o porastu prosječnih temperatura za 0,64°C u zadnjih 50 godina. Također, ističe se da je od posljednjih 12 godina njih čak jedanaest bilo među najtoplijima od prvog sustavnog bilježenje temperature 1850. godine.

Ni ova godina, prema svemu sudeći, neće biti izuzetak. A uredska produktivnost zbog visokih temperatura može pasti za četvrtinu, rezultat je istraživanja koje je prenio portal za ljudske resurse personnel today. Kad je kompanija za zapošljavanje Office Angels na uzorku od 1500 osoba pokušala saznati ljetne radne prilike, čak 78 posto ispitanika istaknulo je nezadovoljstvo radnom sredinom koja guši i samu sposobnost odrađivanja posla. Među ostalim, u istraživanju iz 2006. saznalo se da 35 posto britanskih tvrtki nema klimatske uređaje već se pouzdaju u ventilatore i prozračivanje prostorija. Znakovito je da se gotovo petina svađa na radnim mjestima vodi zbog temperature hlađenja, jer mnogi podešavaju klime na maksimalnu snagu što, pak, može samo rezultirati zdravstvenim tegobama. Četiri petine zaposlenika izjavljuje da se ne mogu koncentrirati na posao ako je temperatura viša od uobičajene. Od njih čak 62 posto priznaje da u tim uvjetima uobičajene poslove obavljaju za oko četvrtinu vremena duže. Inače, međunarodne zdravstvene organizacije ističu da najviša temperatura na radnom mjestu ne smije prelaziti 24 Celzijeva stupnja. Stres, prema istraživanjima, pogađa svakog petog britanskog radnika što tamošnju industriju svake godine stoji 3,7 milijardi funti. Iako je stres prouzročen brojnim faktorima, val vrućine sigurno doprinosi njegovom rastu, a samim time i gubicima u gospodarstvu. Health and Safety Executive (HSE), britanska ustanova koja se bavi poboljšanjem uvjeta rada, upozorilo je da računala i uredska svjetla u kombinaciji s višim temperaturama mogu omesti radnike. Nisu rijetki ni smrtni slučajevi zbog toplinskih udara. Tako je 1995. u SAD-u za vrijeme petodnevnog vala vrućine broj umrlih skočio za 85 posto. Najnovije studije pokazale su veliku vezu između visokih temperatura i smrtnosti. Osjetljivost na vrućinu ne određuje njezin intenzitet koliko promjenljivost temperature. Gradovi ostaju toplija tokom noći u usporedbi s prigradskim naseljima i selom. Tako gradovi s velikim promjenama temperature, kao što su Chicago, New York, Rim, Šangaj i Atena ljeti imaju skokove u smrtnosti. Za ljetnih šokova nutricionisti preporučuju prehranu baziranu na povrću. Na ljetne vrućine ne bismo smjeli izlaziti prazna želuca te bez boce s vodom. Na taj način se štitimo od pada tlaka, slabosti, nesvjestice i toplinskog udara. Paul Jacobs, izvršni direktor Office Angelsa, istaknuo je da unatoč rekordnim temperaturama zadnjih godina poslodavci ne osiguravaju osnovne uvjete svojim radnicima. “Mali znaci pažnje mogu mnogo značiti. Ako im dopustite odjevanje u skladu s vremenom, te uložite u rashladne uređaje i potičete ih da uživaju u ljetnom suncu, imat ćete opuštenije radnike sposobne da obave posao.”