Sindikat uposlenih u kompaniji Lukoil-Beopetrol dao je 10-dnevni rok za uplatu zaostalih plaća zaposlenima. U protivnom, za 20. srpnja najavljen je štrajk upozorenja, a odmah nakon toga uslijedit će i opći štrajk. Osim zbog neredovne isplate plaća, radnici su nezadovoljni odlukom upravljačkog tima kojom su plaće zaposlenima smanjene za oko 20 posto. Zaposlenim koji rade na bezinskim crpkama plaće su smanjene sa 400 na 325 eura. Protest zaposlenih u Lukoil-Beopetrolu primljen je u javnosti s priličnim iznenađenjem jer je nedavno iz te kompanije priopćeno kako posluje pozitivno. Ruska kompanija Lukoil, koja je postala većinski vlasnik Beopetrola, nastalog na imovini Ine, ne kani sama snositi troškove pokrivanja prijašnjih gubitaka, već je jedan dio prebacila na teret zasposlenih. Prilikom kupnje Beopetrola, što je obavljena 2003. godine, Lukoil se obvezao da će plaće zasposlenima povećavati dva puta godišnje u skladu s povećanjem cijena na malo, a sada ih smanjuje i neredovito isplaćuje. Radnici smatraju da je za financijsku krizu u poduzeću krivo rukovodstvo kompanije jer je previše trošilo na luksuzno opremanje poslovne zgrade. Predsjednik Udruge sindikata Miomir Glintić izjavio je kako je samo za cvijeće u poslovnoj zgradi plaćeno 400 tisuća eura, košare za otpatke plaćene su 180 eura po komadu, a WC školjke 515 eura. Osim toga, uvećani su troškovi za nabavku novih kamiona sa 62 na 275 tisuća eura. Zbog nastalog sukoba zaposlenih s upravom sindikat traži preispitivanje kupoprodajnog ugovora.

Ruska kompanija Lukoil jedan je od glavnih kandidata za kupnju srpske naftne industrije, odnosno dvije njezine rafinerije. Ne zna se koliko će neprilke u Beopetrolu imati utjecaja na izglede Lukoila da postane vlasnik NIS-a, privatizacija koje se najavljuje već gotovo godinu dana, a prema najnovijim informacijama iz vladinih krugova, objavljivanje natječaja o privatizaciji 25 posto NIS-a uslijedit će poslije ljetnjeg odmora. Kupac će imati pravo upravljanja, a država kontrolu u ispunjavanju uvjeta iz privatizacijske strategije, prema kojoj će kompanija, koja uđe u NIS, biti u obvezi uložiti oko 400 milijuna eura u tehnološku modernizaciju rafinerija. Zbog odugovlačenja s privatizacijom uprava NIS-a ušla je u pregovore sa 17 banaka o dobijanju kredita vrijednog 380 milijuna eura, kako bi tehnološkom modernizacijom postala konkuretna na tržištu. Uprava NIS-a je već odabrala najbolju ponudu, ali će konačnu riječ dati skupština dioničara, odnosno država koja u toj kompaniji ima većinsko vlasništvo. Prema prvim reakcijama vlasti, mali su izgledi da će NIS-u biti dozvoljeno zaduživanje, to prije što je uprava NIS-a ušla u pregovore o zaduživanju protivno stavovima Ministarstva za energetiku. Vlada se poziva i na mišljenje privatizacijskog savjetnika, što ga čini konzorcij Raiffeisen investments i Merrilynch. Taj komzorcij smatra kako nije uputno da NIS uzima pretprivatizacijski kredit. Savjetnički dvojac smatra kako modernizacija NIS-a ne zahtijeva samo veće kapitalne investicije već i unaprjeđenje menadžerskog i tehničkog znanja, kao i poboljšanje transparentnosti, posebno u područjima kao što je nabavka, koja može biti osigurana najefikasnije od strane strateškog ulagača. Uzimanje pretprivatizacijskog kredita nije presudno za modernizaciju, već znanje i stručnost poslovodstva, stajalište je savjetničkog konzorcija. Uprava NIS-a ušla je pregovore na temelju stajališta prethodnog ministra energetike Radomira Naumova, koji je zagovarao modernizaciju da bi kompanija podigla vrijednost prije privatizacije. Prema Naumovu, NIS je mogao uzeti kredit od 700 milijuna eura. Novi ministar energetike Aleksandar Popović drukčijeg je mišljenja tako da najavljeno zaduživanje NIS- a postaje upitno.