Iako u world wide webu živimo svega dvadesetak posljednjih godina, teško nam je zamisliti kako smo (uopće) živjeli bez portala, elektronske pošte, e-knjiga, društvenih mreža. "Čarobna" tehnologija koja nam je omogućila brzi pristup najrazličitijim i nebrojenim informacijama u mnogočemu je pojednostavila svakodnevni život. No najnovija istraživanja pokazuju da naša ovisnost o internetu ima i svoju tamniju stranu. Čovječanstvo bi u budućnosti moglo postati sve gluplje i to upravo zahvaljujući naprednoj tehnologiji, zaključak je i nedavno objavljenog istraživanja znanstvenika sa Sveučilišta u Standfordu.

Ključna je koncentracija
I mnoga, ranije provedena, istraživanja pokazuju da nas mreža u koju smo se tako lako upecali pretvara u rastrešena i površna misaona bića. Dokazano je da ljudi koji čitaju tekst s online servisa razumiju isti slabije od onih koji čitaju riječi ispisane na papiru. Ljudi koji gledaju multimedijalne prezentacije pamte manje detalja od onih koji tu informaciju primaju na smireniji i koncentriraniji način. Ako vas kontinuirano prekidaju mailovi, podsjetnici i razne poruke, oslabit će vam koncentracija. Oni koji žongliraju velikom količinom informacija i zadataka često su manje kreativni i produktivni od onih koji rade jednu stvar u određeno vrijeme. Koliko je naša memorija, pa čak i osobnost, jaka – ovisi o našoj sposobnosti koncentracije. Samo u slučaju kada se uspijemo koncentrirati na jednu informaciju, sposobni smo ju svjesno i sistematično povezati s informacijama koje su otprije "uskladištene" u našoj memoriji, tvrdi nobelovac, poznati neuroznanstvenik Eric Kandel.

Takve su veze ključne za ovladavanje složenim situacijama i razvijanje kritičkog razmišljanja. Stalno "ometanje" i prekidanje koje nam se, želimo mi to ili ne, događa dok gledamo u monitore naših kompjutora ili mobilnih aparata smanjuje mogućnost našeg mozga da razvije jaku, ekspanzivnu živčanu poveznicu kojom profiliramo i produbljujemo naš misaoni proces. Naše misli postaju nepovezane, a memorija se "prazni". Možda je takvo stanje najbolje opisao poznati rimski filozof Seneca još prije dvije tisuće godina rekaviši: "Biti svugdje, znači biti nigdje". Mnoga istraživanja o tome kako nove tehnologije utječu na kognitivne sposobnosti pokazuju kako određeni kompjutorski programi (kao npr. igranje video igrica) povećavaju sposobnost pojedinca da brzo ovlada ikonama i slikama na ekranu. No s druge strane, takvo ubrzanje fokusa, i onda kada se događa vješto, rezultira jačanjem automatizma u načinu razmišljanja.

Svako dobro za neko zlo
Studenti na jednom američkog sveučilištu, kojima je bilo dopušteno da se za vrijeme predavanja koriste internetom, pokazali su slabije razultate na provjeri znanja, za razliku od onih koji internet nisu smjeli koristiti. Što je broj poveznica koje koristimo veći, mogućnost njihova razumijevanja je manja; što je više vrsta informacija smješteno na monitoru, to je sposobnost pamćenja onoga što vidimo na istima – manja. Trend korištenja online medija povećava s jedne strane kognitivne sposobnosti, ali na račun nekih drugih. Nove generacije vjerojatno će lakše naučiti pilotirati avionom ili obavljati složene operacije na pacijentima, ali će "patiti" od lošijeg rječnika, pomanjkanja pažnje, pravovremene reakcije, kreativnog rješavanja problematike, kritičkog mišljenja i imaginacije. Jednostavno rečeno – postat će(mo) plići. Kada bi sve negativnosti korištenja online tehnologije prestale u trenutku kada se "isključimo", ne bi bilo toliko zabrinjavajuće. No, to nije tako. Znanstvenici su otkrili da se stanice ljudskoga mozga lako prilagođavaju alatima koje koristimo, uskladištuju ih i dijele informacije. Mijenjanjem navika našeg uma, svaka nova tehnologija jača određene nervne staze, a slabi ostale. Promjene oblikuju način na koji razmišljamo i onda kada više ne koristimo blagodati online tehnologije. Intenzivnim korištenjem weba i srodnih medija naši mozgovi postali su remodelirani. Dugoročno gledajući, može se lako dogoditi da naš intelektualni život – nestane. Zasljepljeni bogatstvom koje nam nudi mreža, postajemo slijepi na štetu koja se može dogoditi našem intelektualnom životu.

Medicina i znanost ne zaostaju

Nije sve tako crno

Nema ništa loše u tome da prikupljamo informacije brže i u bitovima i dijelovima. Na kraju krajeva, oduvijek smo "skenirali" naslove u novinama, površno čitali podnaslove u magazinima i međunaslove u knjigama kako bi se uvjerili isplatili se uopće posvetiti čitanju. Ta "navika" jednako je važna kao i mogućnost da čitamo koncentrirano i razmišljamo pažljivo. Ono što nije dobro je da "skimming" (klizanje) postaje dominantan mod. No doktor Gerald Crabtree sa Sveučilišta Standford ističe da ipak nije sve tako crno. Uvjeren je da će do vremena kada genetske mutacije postanu vidljive medicina i znanost toliko napredovati da će u laboratorijima moći ispraviti svaki nedostatak. Čovječanstvo vjerojatno neće oglupjeti preko noći, ali će zasigurno izgubiti neke sposobnosti i vještine koje su ranije bile prisutne. Zapitajte se znate li ičiji broj telefona na pamet, bez da zavirite u adresar koji je sigurno pohranjen – u vašem mobilnom telefonu.