Teško da je koga iznenadilo istraživanje portala posao.hr koje je pokazalo da mlade žene i majke nisu popularni kandidati pri zapošljavanju. Anketa koju je ispunilo nekoliko stotina mladih, uglavnom visokoobrazovanih žena, pokazala je da se dvije trećine zaposlenih trudnica suočilo s nekom vrstom pritiska od poslodavca. Neumjesni komentari šefova, prijetnje otkazom, gubitak povlastica i degradacija položaja samo su neke od neugodnosti koje trpe neudane žene koje se žele zaposliti ili pak trudnice i mlade majke.

Krše zakone
Zapanjujuće je pritom kako neki poslodavci bez pardona izravno krše zakone, pa je više od polovice ispitanica ankete koju je proveo portal tijekom rodiljskog ostalo bez regresa, božićnice i ostalih dodatnih primanja koja su njihove kolege uredno primale. Nakon rodiljskog dopusta majke se nerijetko tretiraju kao početnice, smanjuje im se plaća, postavljaju se na druga radna mjesta, a kad spomenu bolovanje zbog bolesnog djeteta, poslodavci okreću očima. Nekima anketa nije ni potrebna jer iz vlastitog iskustva i bliže okoline imaju primjere poslodavaca koji svoje radnice ne puštaju po bolesno dijete u vrtić, a zbog prijetnje otkazom neposluh je potpuno isključen. “Ne iznenađuju ovakvi rezultati ankete koji pokazuju koliko je vrijeme trudnoće i ranog roditeljstva teško za zaposlenu ženu. Žene su toga svjesne i na žalost mire se sa situacijom jer se diskriminacija gotovo uvijek provodi na način da se ne krše zakonski okviri na očigledan način”, kaže Renata Jelušić, predsjednica udruge Roda (Roditelji u akciji). Roda je jedna od udruga uz čiju pomoć je provedeno istraživanje, a njihove aktivnosti usmjerene su upravo na rješavanje problema roditeljstva. Jedan od osnovnih ciljeva udruge je ukazati da je za razvoj djeteta iznimno važno da ima mogućnost biti s roditeljem barem do godine dana. Jelušić upozorava da se poslodavci ponašaju kao da je roditeljstvo nečiji tuđi problem i sa svoje strane se ograničavaju na rješavanje samo svog problema – kako što bolje poslovati. “To je sasvim logično u društvu u kojem država, koja bi morala biti svjesna važnosti roditeljstva, niti educira niti potiče poslodavce da promijene svoj način razmišljanja”, kaže predsjednica Roda. Reći nekoliko puta putem medija da je roditeljstvo bitno i da je populacijska slika loša ne može nikako utjecati na poslodavce koji nemaju poseban senzibilitet za to, a takvih je mnogo. Mnogi se poslodavci, doduše, ne žele staviti u primitivnu hordu mužjaka koji nemilice otpuštaju trudnice. Bez ikakve ambicije da opravdava takve primjerke, direktor Hrvatske udruge poslodavaca te predsjednik Uprave Medike Damir Kuštrak napominje da priča ima naličje te da je u nekim situacijama promjena statusa majke koja se vraća s rodiljskog nužna. “Želim kazati da je moguće da se nakon porodiljnog dopusta situacija u određenoj tvrtki toliko izmijeni da se osoba nakon dužeg izbivanja jednostavno ne može vratiti na staro mjesto. To ne mora nužno biti majka, odnosno žena, već i osoba koja se vraća s bolovanja”, ističe Kuštrak. On također podsjeća na probleme malih i srednjih poduzetnika kojima odsustvo bilo kojeg radnika znači veliko financijsko opterećenje. Neki poduzetnici, pogotovo u okruženju nelikvidnosti koje vlada u Hrvatskoj, to ne mogu podnijeti te stoga imaju pravo od kandidata za posao pitati u kojoj mjeri mogu na njih računati.

Diskriminacija
“Zašto bi se takav razgovor morao ocijeniti zadiranjem u intimu ili diskriminacijom umjesto suradnjom i normalnom komunikacijom između poslodavca i (budućeg) zaposlenika”, ističe Kuštrak te navodi kako svakoj rodilji zaposlenoj u Mediki pripada pravo na jednokratnu pomoć za novorođenče. Usklađivanje poslovnog i obiteljskog života prema mišljenju Renate Jelušić najvažnija je stavka u populacijskoj politici, a mora krenuti na način da država uloži ozbiljna sredstva u smanjenje diskriminacije pri zapošljavanju, u povećanje fleksibilnog radnog vremena roditelja i u veću uključenost očeva u rodiljski dopust i općenito u brigu o djetetu. Jedini učinkoviti smjerovi ulaganja su subvencije poslodavcima za pozitivno diskriminirajuće postupke, aktivna edukacija i roditelja i poslodavaca te promocija roditeljstva u cijelom društvu. “Iznos od 2500 kuna porodiljne naknade nakon 6 mjeseci uz druge vrlo uobičajene financijske opterećenosti, najčešće zbog rješavanja stambenog pitanja, glavni je poticaj očevima s manjom plaćom od majke da koriste roditeljski dopust, ali i glavni uzrok vraćanja majki na posao prije isteka godinu dana”, podsjeća Jelušić koja državu smatra glavnim krivcem za svako dijete koje nema mogućnost biti s roditeljem u ranom razdoblju. U Ministarstvu obitelji, međutim, ocjenjuju kako rezultati navedenog istraživanja potvrđuju opravdanost mjera iz Nacionalne populacijske politike koje provodi Vlada, ali i onih koje se planiraju provesti do 2012. godine. Glasnogovornik Ministarstva Berislav Živković podsjeća da se radi na izradi izmjena zakona koji će donijeti daljnja poboljšanja u pogledu položaja žena i majki na tržištu rada. “Predložene mjere iz Nacionalne populacijske politike u ovom području zasnivaju se ne samo na prijedlozima sindikata i udruga građana koje promiču bolju skrb i zaštitu trudnica, rodilja i majki s malom djecom nego i na znanstvenim istraživanjima u ovom području”, ističe Živković te navodi istraživanje provedeno u suradnji s Katedrom za demografiju Ekonomskog fakulteta u Zagrebu koje je vodio demograf Anđelko Akrap na temu “Socijalitetni sterilitet u Hrvatskoj – Zašto smo neoženjeni i neudane”. U tom se istraživanju pokazalo da je trećina žena posao pretpostavila obitelji, što je tim znatnije jer je oko 80 posto ispitanih žena izjavilo da je u mladosti planiralo imati djecu.

Socijalni položaj
Živković otkriva da se u ovom trenutku na području cijele Hrvatske provodi istraživanje na temu “Povezanost fertiliteta i sektora zaposlenosti žena u Hrvatskoj”. Cilj istraživanja je utvrditi povezanost između želje za rađanjem, odgode rađanja te rađanja djece i zaposlenost žena u primarnim, sekundarnim, tercijarnim i ostalim sektorima gospodarsko-uslužnih djelatnosti. “Svrha ovog istraživanja je, između ostaloga, utvrditi koliki utjecaj na odluku o rađanju/nerađanju ima radnopravni i socijalni položaj zaposlene žene u odgovarajućim gospodarskim granama i uslužnim djelatnostima, u privatnom javnom i državnom vlasništvu, te koje su to frustracije kojima je izložena žena, trudnica, rodilja ili zaposleni roditelj s malom djecom. Svrha je i potaknuti djelotvorniju zaštitu žene i zaposlenih roditelja s malom djecom”, zaključuje Živković.