Dok uprava Naftne industrije Srbije (NIS) očekuje odobrenje vlade za zaduženje od 372 milijuna eura, a što je dogovorila sa 17 inozemnih banaka, u stručnoj javnosti javila su se oprečna mišljenja o tome treba li kompanija uzimati zajmove za dokapitalizaciju prije njezina privatiziranja. U skupini je stručnjaka koji se protive dokapitalizaciji Nisa i istaknuti eknomist liberalne orijentacije Miroslav Prokopijević, koji zaduživanje te kompanije smatra pogrešnim korakom. Prokopijević se zalaže za prodaju Nisa u stanju u kakvom jest, dok u kompaniji prevladava stajalište prema kojemu bi trebalo ulagati u modernizaciju kako bi se postigla bolja cijena. Prema podatcima iz privatizacijskog prospekta, što su ujedno i posljednji službeni podatci o vrijednosti kompanije, ukupna aktiva Nisa na kraju 2005. godine iznosila je 1,9 milijardi eura, od čega je vrijednost stalne imovine iznosila 1,27 milijardi, a obrtnih sredstava 634 milijuna eura. U slučaju da vlada prihvati zaduživanje Nisa postaje upitna prodaja kompanije. Uprava NIS-a računa na sigurnu potporu privatizacijskog savjetnika u dobivanju dozvole za zaduživanje, dok Prokopijević smatra kako se iza toga kriju čisti korupcionaški motivi, uz napomenu kako bi domaći stručnjaci odradili posao za 15-20 tisuća eura, dok se inozemnima za iste poslove plaća po više milijuna eura. Predsjednik Skupštine dioničara Radomir Naumov, bivši ministar energetike i rudarstva također savjetuje oprez kod uzimanja kredita kako bi se izbjegla opasnost da na temelju odobrenog kredita banka postane vlasnikom Nisa. U tijeku je priprema Zakona po kojemu bi se obavila privatizacija Nisa. Završetak tog posla najavljen je za kraj listopada kada će se pouzdano znati da li će biti prihvaćena postojeća privatizacijska strategija ili će se primijeniti nova. O tome, najvećim dijelom, ovisi i vladina odluka o eventualnom zaduživanju Nisa.

Prethodna vlada je još prošle jeseni odabrala privatizacijskog savjetnika za privatizaciju NIS-a, kojeg čini Konzorcij Raiffeisen investment i Meryll Linch. Izbor konzorcij je požurivao MMF jer je to bio jedan od preduvjeta za završetak trogodišneg stand by aražmana, kojeg je bivša SiCG imala s tom financijskom institucijom. Po potpisivanju sporazuma vlada je usporila privatizaciju, pravdajuće je izvanrednim parlamentarnim izborima i nakanom da taj delikatan posao prepusti novom ministarskom kabinetu. Sada je privatizacija NIS-a ponovno aktualizirana, kao i aktualnost ponuđene strategije prema kojoj je prvatizacija trebala biti obavljena u tri faze s time da se u prvoj proda 25 posto kapitala, a kupcu dodijeli pravo upravljanja kompanijom. Strategijom je predviđeno da budući kupac preuzme obvezu ulaganja oko 400 milijuna dolara u tehnološku obnovu dviju rafinerija, kako bi se podigla kvaliteta njezinih proizvoda i učinila konkuretnim na domaćem tržištu. NIS sada ima monopolistički položaj jer je vladinom uredbom zabranjen uvoz derivata, a takav status će zadržati do kraja 2010. godina za kada se predviđa završetak privatizacije. Nije isključeno da vlada prihvati sugestiju MMF-a kojom bi se ukinula zabrana uvoza naftnih derivata, ali bi se povećala carinska zaštita. Prema planu uprave Nisa, predviđeno je da se u sljedjeće tri godine uloži 180 milijuna eura u suvremeno opremanje benzinskkih crpki. Inozemne kompanije, poput Mola, OMV-a te Petrola gradnjom suvremenih benzinskih crpki podigli su kvalitetu usluga iznad onih koje se nude na crpkama Nisa. Zato Nis kani modernizirati svoje crpke, kako ne bi izgubio tržište kada prestane imati monopol na njemu.