Suša koja je pogodila Srbiju izazvat će, prema procjeni stručnjaka, val osjetnog povećanja cijena voću, povrću i drugih živežnih namirnicama, poput mesa, mlijeka i kruha. Tropska vrućina je već osiromašila ponudu na zelenim tržnicama na kojima je cijena voću i povrću povećana za 30 posto, ali se očekuje daljnje povećanja cijena, osobito voću, čiji je urod drastično smanjen. Najviše su poskupjele breskve, marelice, kupine, kojima je cijena gotovo utrostručena u odnosu na početak srpnja.

Neučinkovite mjere
Srbija je veliki proizvođač voća i povrća pa će suša smanjiti mogućnosti za izvoz. Srbija je jedino s voćarskim i povrtlarskim proizvodima imala suficit u vanjskotrgovačkoj razmjeni, čime je ublžavala golemi deficit, za kojega se prognozira da će na koncu 2007. godine iznositi više od 9 milijardi dolara. Povećanje cijena najavile su mljekare za 30 posto, koliko i pekari za kruh. Prema najavama, najviše će poskupjeti jestivo ulje, čak za više od 50 posto. Vladina uredba o tromjesečnoj zabrani izvoza pšenice, kukuruza, suncokreta i soje, prema mišljenju upućenih, neće spriječiti povećanje cijena i poremećaje na tržištu. Izvoznici pšenice prigovaraju kako im se Uredbom povećavaju troškovi jer svoj proizvod moraju skladištiti i čekati prekid valjanosti zabrane kako bi pšenicu isporučili kupcima s kojima su već ugovorili prodaju. Prema riječima Miroslava Debeljačkog, direktora Jupionta uredba o zabrani izvoza naišla je na negativne reakcije kod inzemnih partnera, posebno u Europskoj uniji gde je takva intervencija krajnje neuobičajena. Prema ocjeni stručnjaka, sušom je najviše pogođen kukuruz (koji je i pojedinačno najveći izvozni proizvod), čiji će urod biti manji za 40 posto. No usprkos tim nedaćama, očekuje se kako će urod biti dovoljan za pokrivanje domaćih potreba jer je stočni fond Srbije smanjen. Zabrana izvoza pšenice, kukuruza, soje i suncokreta u sljedeća tri meseca trebalo bi da obuzda poskupljenja prehrambrenih proizvoda. Međutim, dok dio ekonomista smatra kako je takva mjera Vlade Srbije neopravdana, dok drugi upozoravaju kako vlada mora naće nova rješenja kako bi osigurala stabilnu opskrbu žitaricama u Srbiji. Optimistične najave kako će uredba o zabrani izvoza pšenice spriječitii poskupljenja već su pale u vodu jer će kruh poskupjeti bez obzira na Uredbu. Dušan Šimunović, predsjednik Udruge pekara Vojvodine, kaže kako najavljeno poskupljenje nije posljedica samo cijena pšenice i brašna, već i činjenice da cijene kruha nisu korigirane već nekoliko godina, dok su za to vrijeme sirovine i sve ostalo što ima utjecaja na troškove proizvodnje poskupjeli nekoliko puta. Ivana Dulić-Marković, bivša ministrica poljoprivrede, smatra kako nema ekonomskih temelja za donošenje uredbe jer će to izazvati štetu kod poljoprivrednika time što će biti smanjena cijena njihovim proizvodima. Uredba o zabrani izvoza pšenice donesena je na zahtjev mlinarske industrije, koja će od nje imati najveću korist.

Negativne posljedice
Od početka godine do 1. kolovoza izvezeno je 310 tisuća tona pšenice, a samo u srpnju izvoz je bio veći od 138 tisuća tona, dok je cijele prošle godine iznosio više od 40 tisuća tona. Ako bi se izvoz pšenice nastavio tempom iz lipnja i srpnja, sigurno je kako bi tržišni višak ovogodišnje žetve od oko 400 tisuća tona, bio potrošen u sljedećih nekoliko mjeseci, smatra Slobodan Milosavljević, ministar poljoprivrede, dodajući kako bi to moglo imati negativne posljedice po ukupnu stabilnost i opskrbljenost tržišta, cijene i ukupne situacije u zemlji. Prema ocjeni Milosavljevića, situacija s kukuruzom će biti još gora jer se procjenjuje da će urod biti manji za između 30 i 60 posto.