Ako tiskani mediji u Srbiji ne objave istinit podatak o nakladi, glavnom uredniku i vlasniku tiskovine odredit će se novčana kazna do 12,3 tisuće eura. Takva kazna predviđena je u predloženoj varijanti novog zakona o nedozvoljenoj medijskoj koncentraciji koji se priprema uz potporu Vijeća Europe, OESS-a i stranih medijskih eksperata. Prema riječima Dragana Janjića, pomoćnika ministra kulture, cilj zakona je očuvanje pluralizma među medijima, što neće biti moguće ako država ili pojedinci imaju monopol u tom sektoru. Kontrolu medijske koncentracije trebalo bi prepustiti neovisnom tijelu, jer ustupanje tog posla Ministarstvu kulture nosi opasnost političkog utjecaja. Iako je prema zakonu odavno istekao rok do kojeg su trebali biti privatizirani svi tiskani mediji, posao još nije završen. Privatizacija nije obavljena u tjedniku NIN, a u dnevnom listu Politika – u kojem 50 posto vlasništva ima WAZ – država preko financijske potpore drugih javnih poduzeća poput Elektroprivrede ima utjecaja u određivanju članova Upravnog odbora. Prema postojećem zakonu nije obavezno da javnost zna tko je vlasnik tiskanog medija zbog čega je rašireno uvjerenje kako pojedinci drže većinu medija pod kontrolom, bilo kao vlasnici ili sponzori, otvarajući prostor, opremu i druga sredstva pod povoljnim uvjetima. To im omogućuje da imaju presudnu ulogu u uređivačkoj politici, iako službeno nisu vlasnici. Više listova javno prikazuje kako imaju najveću nakladu u zemlji, ali nijedan ne iznosi precizne podatke. Na oglašavanje u tiskanim medijima otpada oko 25 posto ukupnih prihoda od oglašavanja koji je lani iznosio 180 milijuna eura, od kojih se 70 posto odnosi na televizijsko oglašavanje.