Zbog epidemije koronavirusa i straha od kupovine svježeg voća i povrća, posebno onog kojeg jedemo svježe bez kuhanja, poput zelene salate, mnogi su tražili savjete kako da te namirnice budu sigurnije za konzumiranje. Glavice salate stavljamo u mješavinu soli, vode i sode bikarbone, neki jabuke peru pod vrućom vodom i s mrvicom deterdženta, a neki su odlučili otići korak dalje i razmisliti o tome da naprave svoj mali vrt. Ovisno o tome imate li dvorište, balkon ili terasu, sad je idealno vrijeme za sadnju.
Vodeći stručnjaci za vrtlarstvo početnicima savjetuju da prvo dobro razmisle što žele saditi jer na osnovu toga kreću pripreme za sadnju. Uzgoj vlastite hrane posebno u ovo vrijeme, daleko je pomodnog hira, a osim pripreme zemlje i plana sadnje potrebno je nabaviti i kvalitetan alat za vrtlarstvo.
FOTO: Shutterstock
Ako u vrtu planirate imati povrće vrlo je važno cijeli prostor preštihati. Dakle, prvi alat je štihača. Nakon štihanja, ili duboke obrade tla, tlo odmah pognojite organskim gnojivom. Nakon štihanja zemlju treba usitniti, a za to vam trebaju motika i grablje, a prilikom sadnje dobro će vam doći ručna lopatica.
Ako imate veći vrt svakako nabavite i tačke, a dok vrtlarite ne zaboravite na vrtne rukavice. Tako ćete izbjeći žuljeve, alergije i različite ozljede koje može izazvati korov. Rukavice nikako ne ostavljajte na suncu ili na kiši kad završite s poslom. Motike, štihače i sav ostali vrtni alat prilagodite svojoj visini kako bi lakše radili.
Za vrtlarenje na terasi i balkonu, svakako biste trebali nabaviti mini alate poput ručne motičice, grabljica i lopatica, a velik izbor kvalitetnog alata za vaš vrt možete pronaći u Pevex trgovinama ili naručiti na njihovim internetskim stranicama. Kupljene artikle možete pokupiti u skladištu njihovih prodajnih centara ili možete odabrati dostavu kod kuće.
ŠTO SADITI?
Prije nego li krenete u sadnju, dobro razmislite što vaša obitelj najviše voli jesti kako biste prilagodili odabir sjemena jer je sljedeća stvar na koju trebate misliti – vaše podneblje. Ne uspijevaju sve kulture jednako dobro u svim podnebljima, a postoji i nekoliko osnovnih zakonitosti sadnje o kojima trebate voditi računa.
Jedna od njih je svakako računica o tome kad vas očekujete mraz odnosno temperature ispod nule jer svakako trebate izbjeći da vam se sadnice smrznu. Posavjetujte se i s iskusnijim vlasnicima vrtova u svom susjedstvu, koji će vam reći svoja iskustva s kulturama za sadnju koje najbolje uspijevaju u vašem podneblju. Ako ste i dalje neodlučni, neke se povrtnice vrlo lako uzgajaju u svim krajevima Hrvatske i ne trebate imati puno iskustva u vrtlarstvu da biste imali uspješan urod. Nutricionisti smatraju da svaka odrasla osoba na godinu treba pojesti oko 80 kilograma povrća. Iako mnogi nemaju toliko veliko dvorište da bi toliku količinu uspjeli proizvesti, no i samo nekoliko uzgojenih povrtnica obogatit ćete svoj jelovnik kvalitetnim povrćem.
FOTO: Shutterstock
S malom stankom u najhladnijim zimskim danima, lisnatog povrća možemo imati tijekom cijele godine. Blitva je bogata vitaminima B i C te magnezijem, željezom, kalcijem, kalijem, manganom… Sadi se na razmak od 40 cm između redova i 5-6 cm između dvije sjemenke, a kad biljka razvije 3-4 lista, prorjeđuje se na 20-25 cm. Sada je idealno vrijeme za sadnju blitve.
Zelenu salatu i njene srodne vrste možemo imati cijele godine. Salatu sijemo u različito doba, a ove proljetne uzgajamo iz presadnica iz zaštićenog prostora. Kristalka se sadi polovicom travnja. Maslenke imaju sitnije glave pa se sade na razmak 20 x 20 cm i stižu krajem svibnja, a kristalke na razmak 30 x 30 cm i stižu za berbu krajem lipnja i u srpnju. Zagrebačku ljetnu kristalku i rimsku salatu možemo sijati u svibnju i lipnju, no samo ako ćemo je obilno i često zalijevati. Beremo je u kolovozu i rujnu. Endivija se sije polovicom lipnja i presađuje krajem srpnja na razmak 30 x 30 cm, a bere se u listopadu.
Krastavci su povrće koje zahtijeva mnogo topline i osjetljivo je na niske temperature. Ne treba ih saditi prije nego što prođu kasni proljetni mrazovi, a najbolje je krajem travnja ili početkom svibnja u redove na razmak 1-1,2 te 8-10 cm između sjemenki. Svakako to radimo na dijelu vrta koji je prihranjen organskim gnojivom. Od početka berbe u prvoj polovici srpnja treba ih redovito brati, pa čak i one koji su “zakržljali”.
FOTO: Shutterstock
Luk
Najčešći je crveni luk koji se može uzgajati na više načina, ali za kućni vrt najprikladniji je uzgoj iz lučice. Sadi se početkom proljeća, na razmak od 20×10-15 cm, a čim stabljike polegnu, treba ga vaditi te ostaviti da se dobro osuši. Za proljetnu potrošnju najbolji je luk srebrenac koji se sadi od presadnica polovicom kolovoza u gredice i ne treba ga često zalijevati.
Mrkvu sadimo krajem ožujka i početkom travnja u četveroredne trake, na razmak 20-25 cm, a između njih ostavljamo staze od 40-50 cm. Mrkva relativno sporo niče pa je u slučaju dulje suše treba malo zaliti. Mlada mrkva može se trošiti već od početka lipnja kada probiremo jače biljke. Posadimo je onoliko koliko nam treba do kraja ljeta.
Kad smo odlučili što želimo saditi, potrebno je pronaći odgovarajuće mjesto za naš mali vrt kako bi nam povrće što bolje uspijevalo. Povrću je potrebno oko pet sati na dan izravnog sunčevog svjetla kako bi što bolje dozrijevalo, samo korjenasto povrće, zeleno povrće i začinsko bilje ponosi djelomičnu sjenu. Napravite gredice za sadnju, s time da vodite računa da bi vam jedna gredica trebala biti za sijanje sjemena, a nakon što sadnice narastu, potrebno ih je presaditi. Počnite s manjim vrtom, pazite na razmak sjemena pri sadnji, a ako nemate dovoljno mjesta možete napraviti i vertikalni vrt, primjerice od starih paleta, na kojima će sadnice jagoda odlično uspijevati.
Sadržaj nastao u suradnji s Pevexom.
