EN DE

Voda s više fluora donosi veće plaće

Autor: Poslovni.hr
26. lipanj 2008. u 06:30
Podijeli članak —

Oni koji imaju bolje zube imaju bolje plaće. To je pokazala studija Sherry Glied i Matthewa Neidella sa Sveučilišta Columbia, ali i više od toga. Završava zaključkom da djeca koja su rasla u regiji gdje je u vodu za piće stavljan fluor kao odrasli imaju za oko četiri posto veće plaće od onih koji su pili vodu bez fluora.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Fluorizacija vode je, naime, doprinijela da oni imaju bolje zube što se izrazilo u većem uspjehu u prijemnim razgovorima prilikom angažiranja u nekoj tvrtki. Autori se zaklinju da su efekt savršeno izolirali i da zaista tih četiri posto više ima zahvaliti toj američkoj, poslije u izvjesnoj mjeri i svjetskoj slabosti za poslovični osmijeh s bijelim, krupnim i pravilnim zubima. Taj je efekt najizraženiji kod žena nižeg socioekonomskog statusa. Na primjer, poveća li se kod crne djevojčice u prvih pet do sedam godina života (kada je briga za zube ključna za zdravlje četiriju prednjih zuba koji se ne mijenjaju) konzumacija fluorizirane vode za 10 posto, ona može kao odrasla osoba računati s jednim dolarom više nadnice na sat. Efekt se može pratiti i na drugim stranama. Na primjer, 40-ih godina 20. stoljeća, u vrijeme rata, mnogi mladi Amerikanci morali su biti oslobođeni vojske zbog tzv. edenteulizma, odnosno nedostatka zuba, upozorile su američke zdravstvene analize. Prva organizirana društvena protumjera uslijedila je odmah nakon rata – u ljeto 1945. u mjestu Grand Rapids u državi Michigan počelo se prvi put s dodavanjem fluora u vodu za piće. To je onda išlo različitim tempom u raznim mjestima – u Dallasu 1966., a u San Antoniju osam godina prije. Upravo su te razlike omogućile ekonomistima da izračunaju utjecaj fluoriziranja, odnosno boljih zuba na visinu plaće. Manija fluorizacije je nakon Zapada zahvatila prije tridesetak godina i bivšu Jugoslaviju. No već u drugoj polovici 80-ih od toga se počelo odustajati jer se pojavila kritična masa informacija o štetnim posljedicama fluorizacije – na primjer izaziva povećani broj slučajeva raka, deformacije kod novorođenčadi i oštećenja mozga djece, time i snižavanje inteligencije. Osim toga, kako kažu ekonomisti, nije nimalo jeftina. U nekim postkomunističkim zemljama pojavljuju se opet zagovornici fluorizacije vode za piće. Argumentacija je kao i prije – zbog zdravih dječjih zuba. Na temelju nalaza studije autora s Columbije, fluorizacija vode znači i bolje izglede postkomunističke djece na američkom tržištu rada.
(PD)

Oni koji imaju bolje zube imaju bolje plaće. To je pokazala studija Sherry Glied i Matthewa Neidella sa Sveučilišta Columbia, ali i više od toga. Završava zaključkom da djeca koja su rasla u regiji gdje je u vodu za piće stavljan fluor kao odrasli imaju za oko četiri posto veće plaće od onih koji su pili vodu bez fluora.

Fluorizacija vode je, naime, doprinijela da oni imaju bolje zube što se izrazilo u većem uspjehu u prijemnim razgovorima prilikom angažiranja u nekoj tvrtki. Autori se zaklinju da su efekt savršeno izolirali i da zaista tih četiri posto više ima zahvaliti toj američkoj, poslije u izvjesnoj mjeri i svjetskoj slabosti za poslovični osmijeh s bijelim, krupnim i pravilnim zubima. Taj je efekt najizraženiji kod žena nižeg socioekonomskog statusa. Na primjer, poveća li se kod crne djevojčice u prvih pet do sedam godina života (kada je briga za zube ključna za zdravlje četiriju prednjih zuba koji se ne mijenjaju) konzumacija fluorizirane vode za 10 posto, ona može kao odrasla osoba računati s jednim dolarom više nadnice na sat. Efekt se može pratiti i na drugim stranama. Na primjer, 40-ih godina 20. stoljeća, u vrijeme rata, mnogi mladi Amerikanci morali su biti oslobođeni vojske zbog tzv. edenteulizma, odnosno nedostatka zuba, upozorile su američke zdravstvene analize. Prva organizirana društvena protumjera uslijedila je odmah nakon rata – u ljeto 1945. u mjestu Grand Rapids u državi Michigan počelo se prvi put s dodavanjem fluora u vodu za piće. To je onda išlo različitim tempom u raznim mjestima – u Dallasu 1966., a u San Antoniju osam godina prije. Upravo su te razlike omogućile ekonomistima da izračunaju utjecaj fluoriziranja, odnosno boljih zuba na visinu plaće. Manija fluorizacije je nakon Zapada zahvatila prije tridesetak godina i bivšu Jugoslaviju. No već u drugoj polovici 80-ih od toga se počelo odustajati jer se pojavila kritična masa informacija o štetnim posljedicama fluorizacije – na primjer izaziva povećani broj slučajeva raka, deformacije kod novorođenčadi i oštećenja mozga djece, time i snižavanje inteligencije. Osim toga, kako kažu ekonomisti, nije nimalo jeftina. U nekim postkomunističkim zemljama pojavljuju se opet zagovornici fluorizacije vode za piće. Argumentacija je kao i prije – zbog zdravih dječjih zuba. Na temelju nalaza studije autora s Columbije, fluorizacija vode znači i bolje izglede postkomunističke djece na američkom tržištu rada.
(PD)

Škripanje zubima znak je stresa na poslu

Čini se da su ljudi koji često u snu škripe zubima pod većim stresom na poslu nego oni koji to ne rade, pokazalo je prije nekoliko godina istraživanje finskih znanstvenika. “Mi smo neurotično i ubrzano društvo”, rekao je doktor Richard Price, savjetnik u Američkoj udruzi zubara. Ukupno 26 posto žena i 17 posto muškaraca kaže da barem ponekad škripi zubima. Učestalost škripanja ne mijenja se u odnosu na posao koji obavljaju nego u odnosu na stres koji se doživljava. “Škripanje zubima može biti privremeno, no pacijente upitajte prolaze li kroz stresno razdoblje. Ako postanu svjesni stresa, obično to prestaju raditi”, rekao je Price.

Autor: Poslovni.hr
26. lipanj 2008. u 06:30
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close