Došao je i taj dan – internet je ljudima važniji od televizije. Istina, zasad su u pitanju samo Amerikanci, no stvar je trenutka kad će se slični rezultati dobivati i u ostalim zemljama. U najnovijem istraživanju koje su provele tvrtke Arbitron i Edison Research, 1753 ispitanika starijih od 12 godina bilo je suočeno, među ostalim, i s izborom bi li radije prihvatili da više nikad u životu ne gledaju televiziju, ili da više nikad nemaju pristup internetu. Njih 49 posto doživotno bi se odreklo daljinskog upravljača, dok se 48 posto ispitanika izjasnilo da bi ipak radije diglo ruke od interneta.

Ove tvrtke već godinama rade isto istraživanje pod nazivom “Infinite Dial”, no tek je ove godine internet prvi put “pobijedio” televiziju. Razlika je, istina, mala, ali je sigurno da će se dodatno povećavati. Kad su 2001. godine prvi put postavili ovo pitanje, televizija je uvjerljivo potukla internet. U tom se istraživanju 72 posto ispitanika odlučilo za eliminaciju interneta, a tek ih je 26 posto radije ugasilo televiziju. Od tada se razlika smanjivala iz godine u godinu, sve do ove godine kad je televizija konačno poražena. “Uzmete li u obzir osobe ispod 45 godina starosti, jaz prema eliminaciji televizije još je mnogo veći”, kaže Bill Rose, potpredsjednik odjela za marketing u Arbitronu, tvrtki koja je suorganizirala istraživanje. Na ono što je ustanovljeno posljednjim istraživanjem mnogi upozoravaju već godinama, a znaju se i razlozi. “Sve ono što je na televiziji danas već postoji na internetu koji je dostupniji nego ikad prije. Uz bežičnu vezu uskoro će se do svega toga moći kad to korisniku bude najviše odgovaralo i koliko bude želio”, kaže Krešimir Macan, marketinški stručnjak i vlasnik agencije Manjgura, koji kaže da su oglašivači na svjetskoj razini prepoznali potencijal interneta i traže novi model oglašavanja.

Bitno je da poruka stiže
“Jedan od glavnih modela je plasman proizvoda, primjerice u popularne serije u kojima će se sve češće pojavljivati logo pojedinih tvrtki”, kaže Macan, dodajući da će se zadržati i standardne reklame neposredno prije ili poslije emitiranja, no da je daleko veći potencijal u plasmanu proizvoda. Na taj će način poruka stići do gledatelja, bez obzira gleda li sadržaj na internetu ili televiziji. Tom se već duže vrijeme pribjegava i u Hrvatskoj, što su primijetili mnogi gledajući popularne domaće serije u kojima se svako toliko kroz kadar proveze kamion poznatoga trgovačkog lanca ili pak glavna glumica ispija kavu iz šalice s logotipom telekomunikacijske kompanije. I dok u svijetu oglašavanje na internetu odnosi sve veći dio ukupnoga marketinškoga kolača, u Hrvatskoj proteklih godina to nije bio slučaj. Lani je tako u Velikoj Britaniji vrijednost oglasa na internetu pregazila one objavljene na televiziji, a slični su trendovi i u drugim razvijenim zemljama. Hrvatska iskustva, međutim, pokazuju bitno drukčiju sliku. “Nije mi jasno kako je moguće da svakodnevno 1,5 milijun ljudi koristi internet u Hrvatskoj, a u budžetima za oglašavanje dio namijenjen internetu iznosi svega od jedan do tri posto. Isti ti ljudi koji odlučuju o budžetu sami, kao korisnici interneta, mijenjaju svoje navike, ali ih ne anticipiraju, već idu utabanim stazama”, kaže Angela Buljan-Šiber, direktorica u tvrtki McCann Digipark. Dodaje da su prednosti internetskog oglašavanja dobro prepoznale telekomunikacijske kompanije, koje dosta i ovise o internetu, no tu su i brojne druge industrije koje poprilično ovise o internetu. U njih se ubraja, primjerice, financijski sektor upravo zbog činjenice da velik broj ljudi svakodnevno koristi internetsko bankarstvo.

Senzibilna auto industrija
Ovdje valja ubrojiti i automobilsku industriju koja je posebno senzibilna na posjetitelje internetskih stranica. Primjerice Ford smatra da je dolazak na njihovu internetsku stranicu jednak dolasku u trgovinu u kojoj se automobili prodaju. I dok se važnost i utjecaj interneta u nekim razvijenim zemljama shvaćaju vrlo ozbiljno, u Hrvatskoj je druga priča. “U Hrvatskoj se nitko ni za što ozbiljno ne sprema, pa nas tako redovno iznenadi snijeg na ulici, čestitke za Božić kupujemo u zadnji tren”, šali se Buljan-Šiber, no dodaje vrlo ozbiljno da će se televizijsko oglašavanje znatno promijeniti. “Dogodit će se to da će se i televizijski koncesionari i internetska televizija, odnosno pružatelji usluge IPTV-a, udružiti, samo je pitanje kad. Tada će krenuti nizbrdo onima koji se nisu prilagodili”, kaže Buljan-Šiber. I način praćenja gledanosti vjerojatno će se uskoro promijeniti jer se danas preko IPTV-a mogu dobiti preciznije informacije od onih peoplemetrom i samo je pitanje kad će se i ti podaci ponuditi na tržištu. “One sekunde kad izađu s podacima, tad će se dogoditi prekretnica na oglasnoj sceni”, kaže Buljan-Šiber, dodajući da se u inozemstvu već koriste pogodnosti takvog pristupa pa se različiti oglasi puštaju različitim korisnicima u isto vrijeme, ovisno o njihovim navikama.