Skupština vjerovnika Radija 101 je na stečajnom ročištu u utorak odlučila da ta radijska postaja nastavlja s radom, a izglasano je i raspisivanje natječaja za njenu prodaju. Novi vlasnik dobit će u paketu pokretnu imovinu, žig, brend, koncesiju koja vrijedi do 2021. godine, 22 zaposlenika na minimalcu i deset honoraraca. ”Brend je najvrijedniji dio stečajne mase, no njegovu nam je vrijednost teško odrediti, pa ćemo prije prodaje radija zatražiti vještačenje stručnjaka za marketing”, rekao je stečajni upravitelj Maroje Stjepović. Nakon procjene, pozvat će se interesenti da dostave pisane ponude, a onaj tko ponudi najviše postat će novi vlasnik Radija 101.

Vrbanac vratio pečat
Kako bi se izbjegle neozbiljne ponude, ponuditelji moraju uplatiti 20 posto jamčevine, a ukoliko ne bude zainteresiranih raspisivat će se novi natječaji, svaki puta sa cijenom umanjenom za deset posto. Upitan kad će oglasiti prodaju, Stjepović je izvijestio da je djelatnik Silvestar Vrbanac dan prije skupštine kod javnog bilježnika potpisao svoje odustajanje od prisvajanja žiga Radija 101, što će postati pravomoćno za 20-tak dana. Nakon toga valja dobiti suglasnost Agencije za elektoničke medije, pa bi za mjesec dana mogao biti raspisan natječaj za prikupljanje ponuda, što znači da će ime ponuđača biti poznato najvjerojatnije u lipnju. Brigu o prodaji trebalo bi preuzeti Vijeće vjerovnika, a kako se dvije suoprotstavljene struje među bivšim suvlasnicima i novinarima Stojedinice nisu mogle dogovoriti tko će ih predstavljati, stečajna sutkinja Nevenka Siladi Rstić odlučila je sama imenovati petero članova.

Vjerovnicima su ukupno priznata potraživanja od 26,1 milijun kuna. Namiriti bi se trebali samo vjerovnici prvog isplatnog reda, odnosno zaposlenici i bivši zaposlenici, kojima se za plaće i doprinose duguje 7,6 milijuna kuna, a Stjepović procjenjuje da bi se otprilike toliko moglo naplatiti iz stečajne mase. Svega dva do pet posto tražbine dobit će vjerovnici drugog isplatnog reda, koji ukupno potražuju 18,5 milijuna kuna, od toga Ministarstvo financija 9,7 milijuna kuna, Hypo banka 3,1 milijuna kuna te Hrvatsko društvo skladatelja (HDS) 1,5 milijuna kuna. Predstavnik HDS-a predložio je da radio nastavi s radom u stečaju dok se svi dugovi ne vrate, što je Stjepović odbio “jer bi to potrajalo 40 godina”.

Država pogoršava situaciju
Držeći se čvrsto slova zakona, predstavnik Ministarstva financija inicirao je proces u kojem bi Radio 101 mogao tražiti od svojih zaposlenika da radiju vrate oko 2,3 milijuna kuna “pozajmica” isplaćenih u novije doba preko tvrtke kćeri Produkcija 101, jer je račun Stojedinice bio blokiran. “Šteta što se država ranije tako odlučno uplela, kad se vidjelo da se ne plaćaju porezi i doprinosi”, dobacio je jedan od vjerovnika predstavniku Ministarstva financija. U knjigama se vodi da 101 potražuje 10,4 milijuna kuna, no većina je nenaplativa, uglavnom zbog zastare a vrlo često nema nikakve dokumentacije. “Svim dužnicima su poslane opomene, tek neznatni broj je nammirio a svi ostali negiraju dug. U najboljem slučaju naplatiti ćemo 400.000 kuna”, kaže Stjepović. Radio se u zadnje vrijeme oporavio i sada prihoduje dovoljno za pokrivanje troškova poslovanja od 200,000 kuna mjesečno.

Nesuglasice ostale i u stečaju

Upadice i prozivanja
Skupina od dvadesetak vjerovnika glasala je protiv predloženog modela prodaje. “Ovo je konačna legalizacija višegodišnjeg kriminala na radiju”, prokomentirala je bivša urednica Silvija Šeparović Bushill, koja je na skupštini javno postavila pitanje “što će poduzeti protiv osobe koja je pokušala krađu žiga i imena Radija 101”, a pitala je i ima li kakvih novosti s kaznenom prijavom podignutom protiv Darija Duspera, dugogodišnjeg predsjednika uprave Radija 101. U tom je razdoblju, tvrdi njena strana, na radiju pričinjena šteta mjerljiva u desetcima milijuna kuna. U nekim trenutcima u publici je zavladala netolerantna atmosfera s nekadašnjih skupština udjelničara Radija 101, pa nije manjkalo upadica i prozivanja.

Stečaj trebao početi 2008.
Stečajni upravitelj napomenuo je da su “bivše uprave društva lažno iskazivale imovinu, a postoje indicije i za neka kaznena djela. Napuhivana su nenaplativa i zastarjela potraživanja, zbog čega se došlo do minusa od 20 milijuna kuna. Tvrtka je zbog prezaduženosti još 2008 bila zrela za stečaj”, rekao je Stjepović.

Kemijska industrija

‘Europa bez kemijske industrije postaje ovisna i ranjiva’

Izgradnja mreža autocesta

Hrvatska na europskoj prometnoj karti: autoceste kao temelj logistike i trgovine