GlaxoSmithKline istraživački centar u Zagrebu prije nekoliko dana postao je sastavni dio belgijske biotehnološke kompanije Galapagos, specijalizirane u istraživanju i razvoju malih molekula i liječenju antitijelima s novim načinima djelovanja. Proteklih dana u Zagrebu je boravio Onno van de Stolpe, glavni izvršni direktor Galapagosa, koji ne krije zadovoljstvo ovom akvizicijom. ”Galapagos je osnovan prije 12 godina, ali je tek 2005. izašao na tržište. Od tada do danas naš je posao rastao pa smo sa 7 milijuna eura prihoda 2005. došli na 135 milijuna eura prošle godine i 90 milijuna eura uloženih u istraživanje i razvoj. Danas imamo 800 zaposlenika, uključujući i Zagreb, u sedam zemalja. U Zagreb smo došli jer smo tražili novi pogon kako bismo proširili svoje istraživačke kapacitete.

Zašto baš Zagreb?
U početku nismo bili zainteresirani za ovaj centar jer smo mislili da je prevelik i previše udaljen no, kako smo tražili nove kapacitete ipak smo odlučili pogledati Zagreb. Ovaj centar ima veliki kredibilitet u našim krugovima, ovdje je otkriven azitromicin, i bili smo sigurni da su znanstvenici kvalitetni. Kada smo posjetili centar prije nekoliko mjeseci bili smo vrlo impresionirani i počeli smo raditi kalkulacije. Iako Hrvatska nije jeftina, ipak je za trećinu jeftinija od Belgije ili Francuske. Uz to, Hrvatska će uskoro ući i u Europsku uniju što će olakšati poslovanje. Centar je naprosto odgovarao kriterijima koje smo si zadali. Napravili smo due diligence i krenuli u pregovore s GSK-om s kojim od ranije imamo dobre poslovne odnose. Na koncu smo postigli dogovor koji je dobar i za njih i za nas. Uvjeti uključuju preuzimanje istraživačkog centra zajedno sa svim zaposlenicima. Galapagos će GSK-u pružati usluge istraživanja i razvoja pod trogodišnjim ugovorom na bazi ‘’plaćanja za usluge’’ u ukupnoj vrijednosti od 14 milijuna eura. I to je pridonjelo zaključenju ovog posla. Većina tog novca bit će uplaćena u prvih 12 mjeseci, a manji dio u drugoj i trećoj godini.

Koliko ste platili za institut?
Riječ je o poslovnoj tajni, ali mogu reći da se radi o simboličnoj svoti novca. Naime, za GSK je to bila dobra prilika jer je alternativa bila zatvaranje centra i otpuštanje zaposlenika. Mislim da je to dobar posao i za njih tako i za nas.

Znači li to da su zaposlenici sigurni sljedeće tri godine?
U ovom poslu ništa nije sigurno. Ali povijest naše tvrtke pokazuje da smo vrlo uspješni u integriranju kompanija koje kupujemo i vrlo odgovorni prema kompaniji i zaposlenicima. Ali, da, gotovo sigurno možemo reći da će zaposlenici imati posao sljedeće tri godine.

Kako će se zagrebački centar uklopiti u Galapagos?
Ova lokacija bit će baza treće novostvorene poslovne jedinice, ‘’Internal Outsourcing’’, koja će pružati fleksibilnost i dodatni kapacitet Galapagosu. Tu će se razvijati budući programi iz partnerskih ugovora, ali i neki postojeći koje ćemo prebaciti u Zagreb. Zagreb je trenutno u dobroj poziciji jer može preuzimati poslove od ostale dvije jedinice i ne mora tražiti posao izvan toga. Njihov će posao biti da molekule dovedu do faze pretkliničkih studija i to u zadanim rokovima kako bismo ostvarili uspjeh i kako bi kompanija preživjela. Jer, naravno, ovo nije akademska ustanova koja može istraživati i raditi što god hoće, imamo ciljeve i rokove kojih se moramo pridržavati.

Kako se Galapagos odlučio ustrojiti sasvim novi model poslovanja kroz partnerske ugovore s vodećim farmaceutskim kompanijama?
Od prvog smo se dana okrenuli biotehnologiji iako je to područje u koje se ulaže puno novaca, a za dostizanje profitabilnost prođe i 10 pa i 15 godina. Budući da je to izuzetno skup posao teško je bilo na javnom tržištu pronaći investitore i stoga smo u početku nudili usluge ostalim biotehnološkim i farmaceutskim tvrtkama. Unazad nekoliko godina radimo po principu da sklapamo partnerstva s top kompanijama poput GSK, Eli Lilly, Johnson and Johnson, i, ako uspijemo napraviti dobar posao na tome zaradimo veliki novac. Dakle, bez uspjeha u istraživanju za nas nema niti profita. Mi odrađujemo posao do pretkliničke ili kliničke faze 1. Tada se molekula ‘’predaje’’ partneru koji nastavlja s kliničkim istraživanjima i marketiranjem lijeka na tržište. Taj novi način poslovanja farma kompanije vole jer im smanjuju rizik i ostavlja više novaca za marketing, ali s druge strane moraju platiti za naš uspjeh.

Koliko projekata trenutno imate?
Kompanija ima jednu od najvećih lista proizvoda u fazi istraživanja i razvoja biotehnoloških lijekova sa šest kliničkih i preko 50 otkrivenih malih molekula u pretkliničkom programu. Trenutno imamo ugovore s top kompanijama vrijedne tri milijarde eura. No, novac ćemo dobiti samo ako naši programi dođu do dogovorene faze.

Kako nalazite partnere za programe?
Upravo radimo na bolestima mišićno-koštanog tkiva, i imamo tri partnerska ugovora za tri različite bolesti – osteoporozu, osteoartritis i reumatoidni artritis. Primjerice, Merck i Roche su potpisali ugovore s nama i prije nego što smo imali bilo što. Naravno, program je lakše prodati kada već imate nešto u razvoju. I iako je Galapagos danas poznat i ima ugovore s mnogim farma kompanijama, rijetko se dogodi da nas netko nazove i pita: ‘’Želite li raditi s nama?’’. Primjerice, sljedeći tjedan jedan od Galapagosovih direktora putuje u SAD tražiti partnera za program koji razvijamo. Razgovorat će s pet od deset vodećih kompanija i prezentirati im naše projekte. S nekoliko njih nastavit će znanstvene rasprave jer njihove znanstvenike moramo uvjeriti da je ono što nudimo dobro. Tada prelazimo na pregovore o uvjetima. Nadamo se da će dvije ili tri kompanije pokazati interes da se naši projekti razviju u sljedeću fazu. U tom trenutku nema licitacije. Ali kada, primjerice, imate proizvod u fazi 2 kliničkog ispitivanja, tada možete licitirati.

Kemijska industrija

‘Europa bez kemijske industrije postaje ovisna i ranjiva’

Izgradnja mreža autocesta

Hrvatska na europskoj prometnoj karti: autoceste kao temelj logistike i trgovine 

No, ipak imate ambicije i sami proizvesti lijek i dovesti ga na tržište?
Na tržištu ne postoji niti jedan lijek pod Galapagosovim imenom. No, početkom godine objavili smo da se okrećemo i području rijetkih bolesti razvijanjem tzv. orphan drugs (lijekovi za rijetke bolesti). Konkretno, radimo na lijeku za cističnu fibrozu i taj lijek planiramo dovesti na tržište pod našim imenom. Ova je odluka donesena na temelju naše suradnje s Američkom fondacijom za istraživanje cistične fibroze i činjenice da smo otkrili “mete” za ovu bolest. Budući da je riječ o rijetkoj metaboličkoj bolesti pacijenti su dobro organizirani i nećemo trebat ulagati mnogo novaca u marketiranje lijeka. No, do dolaska lijeka na tržište proći će još sedam do deset godina.

Vaša budućnost na tržištu?
Moramo raditi na kreiranju vlastite budućnosti. To je težak rad budući da nemamo proizvod na tržištu već ovisimo o našim uspjesima u istraživanju. Naime, samo nas istraživanja mogu odvesti do toga da zarađujemo i to je izazov ovakvog poslovnog modela. Mislim da je veliki uspjeh Galapagosa to što uspjevamo razviti nove modele lijekova, odnosno nove molekle ili mete za bolesti za koje već postoje lijekovi. I to je ono što na koncu zanima pacijente, ali i regulatorna tijela.

O Galapagosu

Otkrivaju mete za bolesti
Galapagos je otkrio nove mete za lijekove koristeći stanice pacijenata za više od deset bolesti. Galapagos koristi te mete kako bi pronašao male molekule koje mogu promijeniti aktivnost proteina i pomoću toga utjecati na tijek bolesti i oblikovati bazu za razvoj lijekova. Takav pristup omogućio bi zaustavljanje napredovanja bolesti, a ne samo liječenje simptoma.