Izgradnja plinovoda kroz Srbiju u duljini od 400 kilometara, o kojoj je vlada potpisala memorandum s ruskom kompanijom Gazprom postala je upitna, jer u Gazpromu još nisu odlučili kojim pravcem će ići budući plinovod. S takvom informacijom se iz Moskve vratio Alaksandar Popović, ministar za energetiku i rudarstvo, kome su u Gazpromu kazali kako će konačnu odluku donijeti polovicom iduće godine. Prema kazivanju Popovića, u Gazpromu imaju više varijanti kojim pravcem bi išao budući plinovod. Jedna se odnosi na pravac Bugarska – Rumunjska – Mađarska, drugi: Bugarska – Srbija – Hrvatska – Slovenija i treći Bugarska – Srbija – Mađarska. Ministar Popović smatra da izgradnja plinovoda kroz Srbiju ima ekonomsko opravdanje. Ono se temelji na jeftinijoj izgradnji zbog ravničarske konfiguracije zemljišta kojim bi prolazio, te većoj blizini ostalih korisnika ruskog plina koji se nadovezuju nakon Srbije. Kolebljivost Gazproma iznenadila je srbijansku vlast jer se izgradnja plinovoda kroz Srbiju smatrala projektom koji će biti sigurno realiziran. Čak je povezan s izgradnjom skladišta plina u Banatskom Dvoru, koja bi bila povjerena ruskoj kompaniji. Memorandum o tome potpisan je prošlog prosinca. Tom je prilikom priopćeno kako će njegova izgradnja početi polovicom 2007. godine, ali je iz Moskve javljeno da se realizacija projekta odgađa.

Najprije je poručeno kako će Gazprom u listopadu donijeti odluku koji će pravac biti izabran, a sada je konačno opredjeljenje te kompanije odgođeno za iduću godinu. Uvjeravanja ministra Popovića kako je izgradnja plinovoda kroz Srbiju najisplativija nije djelovala previše uvjerljivo na ljude u Gazpromu, kao ni obećanje da bi radovi mogli početi za tri-četiri mjeseca. Poslije najnovijih priopćenja u domaćoj javnosti povećane su dvojbe da će do izgradnje plinovoda uopće doći. Memorandum o izgradnji plinovoda potpisan je uoči održavanja parlamentarnih izbora pa se sada na njega gleda kao na predizborni mamac vladajuće koalicije. Izgradnja plinovoda najavljena je kao najveći investicijski poduhvat u Srbiji, kojega je vrijednost procijenjena na milijardu dolara. Prema tada danim informacijama, Gazprom je trebao financirati izgradnju, a zauzvrat bi sudjelovao u podjeli dobiti od transportnih usluga u prometu plinom, vrijednost koja je procijenjena na 200 milijuna dolara godišnje. Velike nade u izgradnju plinovoda polagala je i građevinska operativa, koja je u realizaciji toga projekta vidjela poslove za sebe. Plinovod ima veliko značenje za sigurniju energetsku opskrbjenost Srbije, koja je upućena na uvoz nafte i plina iz Rusije. Dosad je plin stizao preko Mađarske, ali se pokazalo da opskrba tim pravcem preko zime, kada je plin najpotrebniji, nije siguran. Zato se ulažu napori da se izgradi još jedan pravac, koji bi Srbiju učinio tranzitnom zemljom kada je riječ o plinu. Na temelju toga napravljena je strategija plinofikacije cijele Srbije. Ako Gazprom odustane od obećane izgradnje plinovoda kroz Srbiju, preostaje da se Srbija priključi na budući plinovod Nabuko koji će ići preko Rumunjske prema EU, ali ni izvodljivost tog projekta još nije pouzdana. U svakom slučaju korisnici plina sa strepnjom očekuju predstojeću zimu jer je izostala izgradnja skladišta plina u Banatskom Dvoru. Zbog neredovne opskrbe plinom prijašnjih godina zimi su isključivana industrijska postrojenja kako bi bilo dovoljno plina za toplane i domaćinstva koja se griju tim energentom. Ministar Popović najavio je ostavku ako to skladište ne bude izgrađeno u 2008. godini. S domaćim izvorima plina Srbija može pokriti svega pet do osam posto vlastitih potreba.