Iako je austrijski konzorcij A-TEC Mirka Kovacsa s 466 milijuna dolara dao najbolju ponudu za kupnju RTB-a Bor, još se pouzdano ne zna s kim će natječajna komisija, koja zaustupa državne interese, pregovarati početkom godine budući da bi kupoprodajni ugovor trebao biti zaključen u veljači. Razlog tomu je što ruska kompanija SMR u vlasništvu oligarha Olega Deripaske ne odustaje od kupnje, premda je ponudila niži iznos od 370 milijuna dolara za borski koncern. U političkoj i stručnoj javnosti u Srbiji opredjeljenja su podijeljena, što se pokazuje i u medijskoj kampanji, ovisno tko na koji medij ima više utjecaja. Vlada je zainteresirana da borski konglomerat kupi ruska kompanija, ne samo zbog političke podrške Moskve u pregovorima o statusu Kosova, već i zato što Srbija u razvoju energetike, kao ključne gospodarske grane, računa na ruski kapital. Ruske kompanije već su angažirane u obnovu postrojenja u hidroelektrani Đerdap 1, a plinofikacija zemlje oslanja se također na njih. Tako je Jugorosogas, u kojem su Srbija i Rusija imali po 50 posto vlasništva, u međuvremenu postala većinska ruska kompanija koja je stekla ekskluzivno pravo plinofikacije južne Srbije, kao i za gradnju plinovoda od granice s Bugarskom do Niša. Srbijanske vlasti još računaju da će Gasprom odabrati Srbiju preko koje će ići budući transnacionalni plinovod iz Bugarske prema Hrvatskoj. Riječ je o 400 kilometra dugom kraku za čiju je izgradnju previđeno milijardu dolara što će ih investirati Gasprom. Zauzvrat će dijeliti prihod od transporta koji se procjenjuje na 200 milijuna dolara na godinu. Na Gasprom se računa i kod izgradnje skladišta plina u Banatskom Dvoru koje bi spadalo među najvećima u Europi. U srbijanskoj energetici već je nazočna ruska kompanija Lukoil, koja je kupila Beopetrol, a kani se natjecati u privatizaciji NIS-a. Na tu akviziciju računa i Gazpromnjeft.

Sve su to razlozi zbog kojih je vicepremijer Božidar Đelić izjavio kako Srbija kani postati mala regionalna energetska velesila u regiji uz potporu ruskog kapitala. Naklonost premijera Vojislava Koštunice već je pokazana u njegovim razgovorima s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, te Olegom Deripaskom, kao i njavišim dužnosnicima Aeroflota, koji je najveći kandidat za kupovinu JAT Airwaysa. Deripaska se favorizira i zbog toga što posluje u više sektora. Tako srbijanske građevinske firme računaju da će preko njega dobiti poslove u izgradnji objekata za potrebe zimskih olimpijskih igara u Sočiju. Mediji pod utjecajem vladinih krugova zato “bacaju drvlje i kamenje” na austrijskog biznismena Mirka Kovacsa, kojem “traže dlaku u jajetu” kako bi ga kompromitirali kao kupca. Objavljene su informacije o njegovom kažnjavanju, predstečajnom postupku u jednoj od kompanija iz konzorcija, te da Kovacs nema sredstva kojima bi isplatio ponuđeni iznos te još 180,4 milijuna dolara uložio u tehnološku modernizaciju borskog konglomerata. Kovacs je svjestan nepovoljne pozicije, ali ne kani odustati od kupovine RTB-a Bor koji je postao osobito zanimljiv nakon visoke cijene bakra na svjetskom tržištu za koju se predviđa kako će se dugo zadržati. Već je izjavio kako će ponuđeni iznos isplatiti u cjelini. Njegovi povoljni izgledi oslanjaju se na višegodišnjem poslovanju u metalurgiji, posjedovanju rudnika i topionica, te na činjenici da je iz Austrije dosad uloženo najviše kapitala u Srbiju. Prema neslužbenim procjenama, ukupna ulaganja iznose oko milijardu eura, s time da će biti udvostručena nakon što Alpine i Porr započnu gradnju autoceste od Horgoša do Požege, za što je taj konzorcij dobio koncesiju. Kovacs je već osjetio blagodati od davanja najbolje ponude za RTB Bor, jer je odmah nakon otvaranja ponuda skočila cijena A-TEC-ovim dionicama sa 84 na 95 eura. Kovacsevo kažnjavanje neće imati utjecaja kod rangiranja, jer Zakon o privatizaciji ne predviđa isključenje osuđivanih osoba iz konkurencije za kupnju domaćih kompanija.