Od 26. lipnja do 7. srpnja 2026. Zagreb će biti domaćin Europskog prvenstva u košarci u kolicima, Divizije B. Prvenstvo će se održati u organizaciji Hrvatskog saveza košarke u kolicima i Hrvatskog paraolimpijskog odbora. Nastupit će deset reprezentacija, a dvije najbolje izborit će plasman u najviši rang, Diviziju A. Na EP-u će sudjelovati i hrvatska reprezentacija, koja će loviti premijerni plasman u elitni razred europske košarke u kolicima.
Visoka gledanost
Košarka u kolicima jedan je od najgledanijih sportova na Paraolimpijskim igrama. Primjerice, na posljednjim POI u Parizu 2024. košarkaški turnir bio je rasprodan, a utakmice je ukupno pratilo 568.000 gledatelja. Međunarodna federacija košarke u kolicima (IWBF) ima 82 članice s više od 100.000 registriranih igrača. Hrvatski savez košarke u kolicima osnovan je 2007. godine s tri kluba, a danas u Hrvatskoj djeluje jedanaest klubova. Hrvatska reprezentacija nekoliko je puta bila blizu plasmana u Diviziju A, ali do sada nije uspjela. Upravo će ulazak među elitnih deset reprezentacija u Europi biti i glavni cilj izabrane hrvatske vrste.
Damjan Lisska, direktor natjecanja i glavni tajnik Hrvatskog saveza košarke u kolicima, poručuje da ovo prvenstvo može biti prekretnica za razvoj košarke u kolicima i parasporta u Hrvatskoj. Otkriva i koje promjene bi volio vidjeti nakon ovog prvenstva.
“Apsolutno vjerujem da može i da mora biti prekretnica. Kada Zagreb postane središte europske košarke u kolicima, to nije samo sportski događaj – to je poruka cijelom društvu da parasport pripada u sam vrh sportske scene. Trenutačno u Hrvatskoj govorimo o relativno malom broju aktivnih igrača i vrlo ograničenom broju djece u sustavu, što jasno pokazuje koliki prostor za rast postoji. Upravo zato ovo prvenstvo vidimo kao priliku za iskorak”.
Jačanje inkluzivnosti
Konkretno, volio bih da nakon ovog prvenstva vidimo dva pomaka: prvi, da se poveća broj registriranih igrača i klubova u Hrvatskoj, i drugi, možda još važniji, da institucije prepoznaju da ulaganje u parasport nije trošak nego investicija u inkluzivno društvo, dodaje Lisska.
“Jedan od ključnih ciljeva je kroz medijsku vidljivost ovog prvenstva privući djecu s invaliditetom da se uključe u košarku u kolicima, da se uključe u sport. Pošto trenutačno u Hrvatskoj nemamo puno djece koja aktivno igraju ovaj sport, to je nešto što moramo i želimo promijeniti. Ako jedno dijete više zahvaljujući ovom prvenstvu uzme loptu i sjedne u kolica – to bi za nas bio enorman uspjeh”, poručuje Lisska za Poslovni vikend.
Status parasporta u Hrvatskoj još nije na razini na kojoj bi mogao biti. Nekoliko je ključnih razloga i svi su međusobno isprepleteni, kaže Lisska.
“Prije svega, radi se o sustavnom nedostatku financiranja pomagala za sport, ali i razvojnih projekata koje je stabilno i dugoročno za razvojne projekte, a ne projektno i jednokratno. Uz to, vidljivost parasporta u medijima još je daleko ispod razine koju zaslužuje – bez vidljivosti nema interesa javnosti, bez interesa nema sponzora, bez sponzora nema razvoja. I naravno, pristupačnost – i fizička i informacijska – i dalje predstavlja prepreku za mnoge potencijalne sportaše koji jednostavno ne znaju da ova mogućnost postoji ili ne mogu do nje doći. Svakako treba istaknuti da Vlada zajedno s Ministarstvom turizma i sporta čini pozitivne i velike pomake, a Hrvatski paraolimpijski odbor pruža značajnu podršku i aktivno pomaže u izgradnji sustava. No, prostora za dodatni iskorak svakako ima. Treba razumjeti da se ovdje radi o mukotrpnom procesu. Uključiti osobu s invaliditetom u sport nije jednostavno ni brzo – to zahtijeva strpljenje, prilagodbu i kontinuiranu podršku na svakom koraku. Upravo zato sustav mora biti osjetljiv na te specifičnosti i ne mjeriti parasport istim kriterijima kao konvencionalni sport. I potom promatrati i mjeriti benefite koje donosi zdravstvenom sustavu, doprinosu sportskim rezultatima”, kaže Lisska.
Ključna uloga institucija
Pitali smo Lissku i koju ulogu u razvoju ovog sporta imaju institucije, a koju privatni sektor i partneri. Otkriva i gdje vidi najveći potencijal za konkretne pomake.
“Institucije imaju ključnu ulogu u postavljanju primjera i pomoći kroz snažniju podršku i sinergiju sa cijelim sustavom parasporta kroz zakonodavni okvir, omogućavanje posebnog sustavnog financiranje, tekroz nacionalne sportske programe i uključivanje parasporta u školski i rehabilitacijski sustav. I dalje je velik broj djece oslobođen tjelesnog, jer je tako jednostavnije. Bez toga gradimo na nestabilnim osnovama. Privatni sektor i partneri tu dolaze kao multiplikator – oni mogu brzo reagirati, kreativno se uključiti i donijeti resurse koje javni sustav ne može osigurati. Moraju samo osvijestiti vrijednost koju parasport ima i koliki učinak postižu, koja je u zapadnim zamljama standard. Najveći potencijal vidim upravo u toj sinergiji: kada institucije postave standard, a privatni partneri ga dodatno razviju i nadograde. Europsko prvenstvo u Zagrebu dobar je primjer takve suradnje – bez podrške Grada Zagreba i privatnih partnera ovaj projekt ne bi bio moguć”, dodaje Lisska.
Jedan od izazova je uključivanje djece i mladih s invaliditetom u sport. Lisska otkriva i što je ključno kako bi se stvorio kvalitetan i održiv sustav.
“Ključno je da djeca s invaliditetom sport dožive što ranije i u što prirodnijem okruženju – ne kao terapiju, nego kao igru, zabavu i priliku za razvoj. To znači da sustav mora funkcionirati na nekoliko razina istovremeno: škole moraju imati educiran kadar koji zna kako uključiti djecu s invaliditetom u sportske aktivnosti, klubovi moraju imati prilagođene programe i opremu te osigurano financiranje kadra koje pruža sigurnost, a roditelji lak pristup informacijama i edukacijama. Treba dati prostora i rekreativnom sportu i igri kroz njega, a tek kasnije natjecanju. Održivost dolazi iz toga da dijete koje zavoli sport, u praviluostaje u njemu – i jednog dana postaje natjecatelj, trener ili ambasador. Taj krug moramo svjesno i sustavno graditi kako bi povećali broj djece u parasportu, ali i omogućili osnovne namjene sporta – brige za tijelo i zdravlje, ali i izgradnje karaktera i mjesta gdje svako dijete osjeća da pripada. To je temelj na kojem gradimo budućnost parasporta.”, poručuje Lisska.
Krunoslav Peić, predsjednik Udruge hrvatskih sudaca košarke u kolicima i član Organizacijskog odbora Prvenstva, otkriva nam gdje se danas nalazi košarka u kolicima u odnosu na druge parasportove na globalnoj razini.
“Košarka u kolicima danas je jedan od najrazvijenijih i najatraktivnih parasportova na globalnoj razini. To potvrđuje i interes publike na Paraolimpijskim igrama, gdje su utakmice redovito rasprodane, ali i kontinuirani rast kvalitete natjecanja i profesionalizacije sporta. Naravno, kao i u svim sportovima, razlike između zemalja i dalje postoje – razvijenije sportske sredine imaju i višu razinu natjecanja. No generalno gledano, riječ je o sportu koji bilježi stabilan rast i sve veću prepoznatljivost, kako unutar parasportskog sustava, tako i u široj sportskoj javnosti.
Ipak, radi se o sportu koji ima dugu tradiciju i jasno definiranu međunarodnu strukturu, s velikim brojem nacionalnih saveza i liga. Upravo zbog svoje dinamike, nepredvidivosti i visoke razine vještine, košarka u kolicima s razlogom se smatra jednim od najgledanijih parasportova”, otkriva Peić.
Važna edukacija sudaca
Košarka u kolicima ima niz specifičnih pravila. Kao predsjednik Udruge sudaca, Peić ima autoritet otkriti nam što je najviše razlikuje od klasične košarke i što je možda manje poznato široj publici.
“Osnovna razlika odnosi se na pravila kretanja s loptom – igrač smije napraviti dva potiska kolica između driblinga, što je ekvivalent pravilu koraka u klasičnoj košarci. Upravo ta prilagodba omogućava fluidnost igre, ali zahtijeva i visoku razinu koordinacije i kontrole. Većina ostalih pravila usklađena je s FIBA pravilima, što znači da gledatelji koji poznaju košarku vrlo brzo mogu razumjeti i ovaj sport. No, specifičnost je u procjeni kontakta – on se u velikoj mjeri odnosi na kolica, a ne na tijelo igrača, što donosi dodatnu dimenziju u interpretaciji igre. Ono što je možda manje poznato široj publici jest i sustav klasifikacije igrača, koji osigurava ravnotežu na terenu s obzirom na stupanj funkcionalnog oštećenja. Upravo taj element dodatno doprinosi taktičkoj kompleksnosti i zanimljivosti same igre”, poučava Peić koji otkriva i koliko je zahtjevno suditi utakmice košarke u kolicima i po čemu se to razlikuje od klasične košarke.
“Suđenje košarke u kolicima u velikoj se mjeri temelji na istim principima kao i klasična košarka, no u praksi zahtijeva dodatnu razinu specijalizacije i iskustva. Suci moraju vrlo dobro razumjeti dinamiku kretanja kolica, brzinu igre i specifične situacije kontakta koje su karakteristične za ovaj sport. Procjena prekršaja često je kompleksnija jer uključuje interakciju kolica, a ne samo tijela igrača, što traži dodatnu koncentraciju i preciznost. Na najvišoj razini natjecanja, poput europskih i svjetskih prvenstava ili Paraolimpijskih igara, očekuje se vrhunska razina profesionalnosti i kontinuirana edukacija sudaca. Nominacije za takva natjecanja predstavljaju veliko priznanje i potvrdu kvalitete za svakog suca”, jasan je Peić.
Zahtjevan projekt
Organizacijski je veliki izazov, ali i priznanje, činjenica da će se Europsko prvenstvo održati baš u Zagrebu. Peić otkriva i koji su sve zahtjevni poslovi u “pozadini” organizacije jednog ovakvog natjecanja.
“Domaćinstvo takvog prvenstva prije svega predstavlja veliko priznanje za savez i potvrdu dugogodišnjeg sustavnog rada na razvoju košarke u kolicima u Hrvatskoj. S druge strane, riječ je o organizacijski vrlo zahtjevnom projektu koji uključuje niz specifičnih logističkih izazova. To podrazumijeva organizaciju prijevoza i smještaja prilagođenog sportašima s invaliditetom, osiguravanje adekvatnih uvjeta u dvoranama, ali i koordinaciju treninga, natjecanja i popratnih sadržaja tijekom cijelog trajanja prvenstva. Važan segment je i osiguravanje pristupačnosti svih lokacija, što zahtijeva dodatnu razinu planiranja i prilagodbe. Upravo takvi detalji čine razliku između dobre i vrhunske organizacije. Naš cilj je osigurati visoke organizacijske standarde i kvalitetno iskustvo za sve sudionike te dodatno potvrditi da Zagreb i Hrvatska imaju kapacitet za organizaciju velikih međunarodnih sportskih događanja”, zaključuje Peić
