EN DE

U privatnom školstvu novac ne predstavlja prepreku

Autor: Ksenija Puškarić
04. srpanj 2008. u 06:30
Podijeli članak —

Mate Granić, Đuro Njavro i Miomir Žužul politička su trojka koja se preselila na obrazovnu scenu i osnovala privatna učilišta

U posljednje tri godine broj privatnih fakulteta se udvostručio, kao i broj studenata koji su za visoko obrazovanje spremni “iskeširati” nekoliko tisuća eura. Privatne visoke škole tako su postale isplativ biznis, jer je znanje resurs gdje novac ne predstavlja prepreku.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Privatnih visokih škola ima 29, a čak tri vode bivši političari koji su karijeru gradili početkom devedesetih u Hrvatskoj demokratskoj zajednici (HDZ). To su prof. dr. sc. Mate Granić, osnivač NCL Studija odnosno Visoke novinarske škole, inače bivši ministar vanjskih poslova u vladi HDZ za vrijeme Franje Tuđmana, te prvi predsjednik DC-a, ali i liječnik dijabetolog, te dr. Đuro Njavro, dekan Zagrebačke škole ekonomije i managementa, koji je bio savjetnik predsjednika Tuđmana za gospodarstvo te zastupnik HDZ-a 1995. godine. Nedavno je prvi put u Hrvatskoj otvoreno Međunarodno sveučilište u Dubrovniku, prvo privatno sveučilište u Hrvatskoj, na čijem je čelu dr. Miomir Žužul, ministar vanjskih poslova u bivšoj Sanaderovoj Vladi. “Za mene je NCL Visoka novinarska škola izazov. Nadam se da će biti izazov i budućim studentima novinarstva”, rekao je dekan NCL visoke novinarske škole Mate Granić pri dobivanju dopusnice Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa 11. srpnja 2007. “Temeljni razlog osnivanja stručnog studija novinarstva nedostatak je u hrvatskom medijskom sustavu u cjelini dobro obrazovanih mladih novinara, koji bi se odmah po završetku školovanja mogli brzo snaći na tržištu rada, te smjesta početi raditi. Iskustvo posljednjih godina pokazuje da većina studenata koji završe dosadašnje studije novinarstva nije sposobna za tako nešto, što je frustrirajuće i za njih same, ali i za radne sredine u koje dolaze, jer je tamo potrebno mnogo vremena i truda da se oni osposobe za rad. Osnivanju se prišlo nakon što je osiguran potreban znanstveno-nastavni kadar koji je u mogućnosti kvalitetno realizirati program i nakon što su osigurane prostorne, materijalne i organizacijske pretpostavke potrebne za uspješnu provedbu stručnog studija novinarstva. Prostor gdje se održava nastava, provode vježbe i seminari nalazi se tik uz novinske redakcije, što će uvelike pomoći da studenti neposredno saznaju kako one rade”, kažu u NCL Visokoj novinarskoj školi čija se godišnja školarina kreće od 31.200 do 35.000 kuna, ovisno o načinu plaćanja. Neki od profesora su Stjepan Malović, Ivo Pukanić, Ružica Cigler, Goran Milić, Sina Karli, Davor Bruketa, Julijana Matanović te Vlatko Cvrtila.

U posljednje tri godine broj privatnih fakulteta se udvostručio, kao i broj studenata koji su za visoko obrazovanje spremni “iskeširati” nekoliko tisuća eura. Privatne visoke škole tako su postale isplativ biznis, jer je znanje resurs gdje novac ne predstavlja prepreku.

Privatnih visokih škola ima 29, a čak tri vode bivši političari koji su karijeru gradili početkom devedesetih u Hrvatskoj demokratskoj zajednici (HDZ). To su prof. dr. sc. Mate Granić, osnivač NCL Studija odnosno Visoke novinarske škole, inače bivši ministar vanjskih poslova u vladi HDZ za vrijeme Franje Tuđmana, te prvi predsjednik DC-a, ali i liječnik dijabetolog, te dr. Đuro Njavro, dekan Zagrebačke škole ekonomije i managementa, koji je bio savjetnik predsjednika Tuđmana za gospodarstvo te zastupnik HDZ-a 1995. godine. Nedavno je prvi put u Hrvatskoj otvoreno Međunarodno sveučilište u Dubrovniku, prvo privatno sveučilište u Hrvatskoj, na čijem je čelu dr. Miomir Žužul, ministar vanjskih poslova u bivšoj Sanaderovoj Vladi. “Za mene je NCL Visoka novinarska škola izazov. Nadam se da će biti izazov i budućim studentima novinarstva”, rekao je dekan NCL visoke novinarske škole Mate Granić pri dobivanju dopusnice Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa 11. srpnja 2007. “Temeljni razlog osnivanja stručnog studija novinarstva nedostatak je u hrvatskom medijskom sustavu u cjelini dobro obrazovanih mladih novinara, koji bi se odmah po završetku školovanja mogli brzo snaći na tržištu rada, te smjesta početi raditi. Iskustvo posljednjih godina pokazuje da većina studenata koji završe dosadašnje studije novinarstva nije sposobna za tako nešto, što je frustrirajuće i za njih same, ali i za radne sredine u koje dolaze, jer je tamo potrebno mnogo vremena i truda da se oni osposobe za rad. Osnivanju se prišlo nakon što je osiguran potreban znanstveno-nastavni kadar koji je u mogućnosti kvalitetno realizirati program i nakon što su osigurane prostorne, materijalne i organizacijske pretpostavke potrebne za uspješnu provedbu stručnog studija novinarstva. Prostor gdje se održava nastava, provode vježbe i seminari nalazi se tik uz novinske redakcije, što će uvelike pomoći da studenti neposredno saznaju kako one rade”, kažu u NCL Visokoj novinarskoj školi čija se godišnja školarina kreće od 31.200 do 35.000 kuna, ovisno o načinu plaćanja. Neki od profesora su Stjepan Malović, Ivo Pukanić, Ružica Cigler, Goran Milić, Sina Karli, Davor Bruketa, Julijana Matanović te Vlatko Cvrtila.




U ŽŠEM-u Đure Njavre navode da im je misija obrazovati kvalitetne i stručne ljude spremne za sve izazove u suvremenom poslovnom svijetu. “Služeći se iskustvom i primjerom najboljih svjetskih škola, a uzimajući u obzir ekonomske i druge specifičnosti našeg podneblja, želimo pomoći napretku kako pojedinca, tako i hrvatskog društva u cjelini”, kažu u školi gdje godina studija stoji 4140 eura. Ti troškovi uključuju predavanja, seminare i vježbe, osobne i e-konzultacije, mentorstvo, osnovnu literature za studij, korištenje biblioteke te rad u moderno opremljenoj informatičkoj radionici.Miomir Žužul već godinu dana radi na osnivanju privatnog sveučilišta, prvog takvog u državi. Ono ima tri atraktivna studijska programa, međunarodne odnose i diplomaciju, međunarodno poslovanje i ekonomiju te glumu. Sveučilište će po bolonjskom procesu, kako je priopćeno, s radom započeti u rujnu sljedeće godine, a bit će smješteno u prostorima dominikanskog samostana u Dubrovniku. Cijena studija iznosit će 5000 eura na godinu. Na pojedine programe moći će se upisati po 30 studenata, prva polovica iz Hrvatske, druga iz inozemstva, a za njih će se osigurati stipendije raznih domaćih i inozemnih tvrtki, zaklada te banaka. Sveučilište je osnovano uz potporu UN-ova tijela Alliance of civilizations, a pokrenuto je sa željom da se mladim ljudima osigura međunarodno priznato obrazovanje u Dubrovniku.

Autor: Ksenija Puškarić
04. srpanj 2008. u 06:30
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close