Malo je ljudi koji barem jednom nisu čuli teoriju koju su pronosili uvijek “dobro informirani ljudi” da automobilska industrija odavno posjeduje tehnologiju vožnje na običan zrak ili na tek nekoliko kapi vode, i da je samo pitanje dana kad će oslabiti utjecaj naftnog lobija, pa da krene masovna proizvodnja. Za sada se to, međutim, nije dogodilo. I danas automobili voze na benzin ili dizel, a sve ostalo još se smatra alternativnim pogonom. No čini se da vrtoglavi rast cijena nafte čini svoje i da proizvođači automobila koji gotovo svakodnevno predstavljaju nove koncepte automobila budućnosti ovaj put ipak misle ozbiljno.

Daleko od koncepta dogurala je hibridna tehnologija koja spaja dva motora, a dosad su je najbolje iskoristili japanski proizvođači Toyota i Honda. U automobilu je klasičan benzinski motor malog obujma te jedan elektromotor koji puni baterije smještene u podu prtljažnika. Pri malim brzinama radi samo elektromotor, a kod snažnijih ubrzanja rade oba. Baterije nije potrebno posebno puniti jer se pune u vožnji viškom energije. Sinonim za ovu tehnologiju je Toyotin Prius koji se već godinama nalazi u ponudi na svjetskom tržištu. No dok ga u nas kupuju uglavnom entuzijasti, u razvijenim je zemljama pravi hit. Na svjetskom tržištu se prodaje više Toyotinih modela s hibridnom tehnologijom, a u nas se još mogu kupiti tri hibridna modela Lexusa te hibridni Hondin Civic.

Iako nitko ne može osporiti znatno manje zagađenje okoliša, potrošnja ovih automobila ipak (još uvijek) nije tolika mala da bi ih kupovali ljudi koji žele uštedjeti na gorivu. Takvi automobili u pravilu troše barem šest litara u gradskoj vožnji, a nerijetko i više, dok ih na manju potrošnju može natjerati samo neki strpljiv i savjestan vozač kojem je uživanje u vožnji potpuno stran osjećaj. Za pogon se sve češće koriste plin i biodizel, a u svijetu i etanol, no kritičari će naći brojne zamjerke i ovakvim pogonima. Plin je vjerojatno najbolji jer je jeftiniji od benzina, a po zagađenju se ta dva goriva uopće ne mogu uspoređivati. Ipak, radi se o alternativi, pa se plin naknadno ugrađuje, što znači da se u automobilu mora naći mjesta za još jedan spremnik goriva. Dilema je da li ga smjestiti umjesto rezervnog kotača, što može rezultirati noćnom morom na putu, ili ga učvrstiti u prtljažnik, čime se broj kofera koje možete ponijeti na ljetovanje bitno smanjuje, a sklopivost stražnjih sjedala gubi svaki smisao. Ipak, poklonika ovog goriva u svijetu je, pa i u Hrvatskoj, sve više i to zbog cijene koja je tri puta niža od cijene benzina.

Biodizel i etanol činili su se kao dobro rješenje sve dok se nije dogodio poremećaj na tržištu hrane. Kako se ta goriva dobivaju od ratarskih kultura, smisao proizvodnje ovih goriva ozbiljno je doveden u pitanje. Vodik se u zadnje vrijeme često spominje kao gorivo budućnosti, a najviše se očekuje od bavarskog diva BMW-a koji je nekoliko automobila svoje serije sedam opremio ovim pogonom i upravo su na testiranjima. Osim svojim novcem, BMW će novu tehnologiju razvijati i dijelom od gotovo milijardu eura što ih je EU odobrila ove godine za razvoj automobila s pogonom na vodik, od kojih je dio završio upravo u bavarskoj tvornici automobila. Nedavno se u utrku uključila i Honda predstavivši svoj automobil koji troši vodik i električnu energiju, pod nazivom FCX Felicity. Ovakvi automobili najprihvatljiviji su za okoliš jer im iz ispušnog lonca izlazi tek vodena para, no kritičari tvrde da zato pogoni za proizvodnju vodika znatno onečišćuju okoliš. Ipak, do komercijalizacije ove vrste goriva još je dug put, a čini se da je još duži za japansku kompaniju Genepax koja je konstruirala automobilčić na – vodu. Sve što vam za vožnju treba jest tekuća voda iz slavine, potoka, rijeke ili jezera koja bi vam trebala omogućiti jurcanje sa 80 kilometara na sat. No, postoje i daleko konzervativnije metode poput Mercedesova F700 predstavljenog u Frankfurtu prošle godine, koji iz 1,8-litrenog benzinskog motora dvostupanjskim turbopunjačem i izravnim ubrizgavanjem izvlači nevjerojatnih 238 konjskih snaga. Ecojet General Motorsa ima 650 konjskih snaga, a vozi na biodizel koji može biti i od masnoća na kojima se kuhalo. Toyota je lani predstavila 1/X koncept, hibrid koji se puni priključivanjem na struju, Jeep je ove godine u Detroitu predstavio svoj Renegade s hibridnim, dizelsko-električnim pogonom, a Nissan za tu trku ima Denki Cube koji vozi na baterije.

Automobili budućnosti iz daleke prošlosti

Za razliku od današnjih koncepata koji se još i čine izvedivima, ideje inženjera iz sredine prošlog stoljeća iz današnje se perspektive čine smiješnima. Davne 1958. godine u Fordu se rodila ideja nazvana Nucleon, a kao što mu samo ime kaže, automobil je trebala pokretati nuklearna energija. Prema tadašnjim zamislima Nucleon je s jednim punjenjem trebao prelaziti više od osam tisuća kilometara, no mali je problem bila sigurnost, pa projekt nikad nije zaživio. Ford je 1959. godine zamislio i Levicar Mach I, koji je trebao biti lebdeći automobil, a General Motors 1954. predstavio je koncept Firebird I napravljen od fiberglasa i ojačane plastike pogonjen mlaznim motorom. Zastrašujuće zvuči da je u toj jurilici, koja je morala imati krilca da se olakša upravljanje, plastični spremnik goriva bio u vrhu prednjeg kraja automobila, točno ispred vozača. Srećom, ti davni “izumi” nisu nikad zaživjeli, no pokazuju što je bilo važno istraživačima u vrijeme jeftine nafte. Danas dileme nema, cilj je automobil koji će što manje trošiti i što manje zagađivati, a sve ostalo je u drugom planu.

Sljedeće godine poticaji za hibridne automobile

Prodaja hibridnih vozila u Hrvatskoj je zanemariva, no to bi se moglo promijeniti iduće godine. Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost planira od 2009. poticati, među ostalim, i kupnju hibridnih automobila, što bi moglo sniziti njihovu cijenu i tako ukloniti najveću prepreku zainteresiranim kupcima. Proteklih godina je prodaja hibrida u Hrvatskoj bila više nego skromna – lani 38, 2006. godine tek 13, a u 2005. 34 Priusa. U prvih šest mjeseci ove godine prodano je 12 hibridnih Lexusa (19 lani) i 12 Priusa. Za hibridni Civic nemamo podatke, no vjerojatno se radi također o svega nekoliko primjeraka. Ipak, Honda će iduće godine ozbiljno zakoračiti na tržište hibrida potpuno novim modelom koji će biti znatno jeftiniji od Civica. U svijetu su, međutim, ovakvi automobili odavno hit, a države za njih daju znatne subvencije i olakšice. Samo je lani u SAD-u prodaja hibrida porasla 38 posto, a kako su cijene nafte tek ove godine počele nekontrolirano rasti, sigurno je da će ovogodišnja prodaja također rušiti sve rekorde.

Doktorski studij

20 zemalja, tri kontinenta i jedno istraživačko pitanje: kako izgleda poslovanje u digitalnom dobu?

Konferencija

CROATIVA: Kreativnost kao nova snaga hrvatskog gospodarstva