Pokušaj da se spriječi zatvaranje najstarijeg berlinskog aerodroma Tempelhof izjašnjavanjem Berlinaca na referendumu nije uspio. Izašlo je 21,7 posto stanovnika s pravom glasa, a za uspjeh referenduma bilo je potrebno da ih glasa najmanje 25 odsto. Prema preliminarnim rezultatima, većina građana koji su izašli na referendum izjasnili su se za to da aerodrom ostane otvoren. Uprava grada odlučila je u listopadu lani u okviru planova za izgradnju novog međunarodnog aerodroma zatvoriti dva od tri aerodroma – Tempelhof i Tegel.

Nekad Pariz, sada Graz
Problem je Tempelhofa dužina piste: zgrada je golema, a na pistu mogu slijetati samo manji putnički zrakoplovi. Osim toga, nekadašnje vježbalište Pruske vojske danas je praktično u samom srcu Berlina što znači da zrakoplovi prilaze pisti povrh krovova kuća. Sada nekad slavni aerodrom Tempelhof ima samo dvadesetak letova na dan, pa u golemoj prijemnoj zgradi zračne luke gotovo da nema nikoga. Na ploči letova, gdje su nekoć stajale sve metropole, danas je jedna od rijetkih inozemnih destinacija – Graz. Socijaldemokratski radonačelnik Berlina Klaus Wowereit već je bio najavio da se neće obazirati na ishod referenduma, koji nije bio obvezujući. On je upozorio da će ako bi Tempelhof, koji je u proteklih deset godina bio na gubitku 115 milijuna eura, ostao otvoren, to ugroziti izgradnju novog aerodroma Berlin-Brandenburg. Prije nekoliko mjeseci za očuvanje aerodroma izjasnila se i kancelarka Angela Merkel. U agencijskim vijestima zaobiđene su kontroverze koje prate ovaj jedinstveni spomenik monumentalne arhitekture, koji je zamislio i uoči Drugoga svjetskog rata dao sagraditi Adolf Hitler, kao i međunarodnu akciju za njegovo spašavanje koju je vodio milijarder i najveći medijski magnat srednje Europe Ronald Lauder. To je vjerojatno jedina velika bitka koju je u životu izgubio ovaj 65-godišnjak, sin i nasljednik slavne Estée Lauder, rodonačelnice kozmetičkog carstva, kojem je sve polazilo za rukom. Svojedobno je Ronald Lauder bio američki veleposlanik u Austriji, a uspješan je i u biznisu, što se među ostalim vidi i po tome što upravlja medijskim carstvom u kojem su, osim hrvatske, češka Nova, komercijalno najuspešnija televizija u srednjoj i istočnoj Europi, i još osam tv-stanica u regiji. Angažiran je i u najuticajnoj židovskoj organizaciji – Svjetskom židovskom kongresu, u kome je godinama upravljao financijama, a od prije godinu dana je i na čelu te organizacije. Kada je prošle godine u veljači sud odlučio o prestanku rada aerodroma Tempelhof, Ronald Lauder je u dva velika nacionalna dnevnika platio oglase – poziv njemačkim političarima, koje je posredno okrivio za kratkovidost i jednostranost u odlučivanju, te je zahtijevao da se postave u zaštitu ovog monumentalnog povijesnog kompleksa. Istodobno je njemačkoj vladi ponudio svoj plan investiranja u ovaj arhitektonski spomenik. Među ostalim, u hali aerodroma, gdje se vrši čekiranje putnika i prtljage, namjeravao je postaviti luksuzne kupaonice i kliniku estetske kirurgije za bogatu svjetsku klijentelu. Ukratko, poslužio se svojim ekonomskim projektom kao argumentom protiv ekonomskih argumenata za zatvaranje aerodroma.

Klinika estetske kirurgije
Nesumnjivo je Tempelhof, nekadašnji ponos njemačke monumentalne arhitekture, postao ozbiljna prepreka za daljnji razvoj i širenje njemačkog glavnog grada. Aerodrom je postao teški ekonomski bolesnik. Kroz Tempelhof je 2006. godine prošlo samo pola milijuna putnika, od ukupno 13 milijuna koliko ih je avionom ljetelo iz Berlina ili za Berlin. I tu preostalu aktivnost, koja stvara gubitke, trebalo bi da preuzme novi međunarodni aerodrom jugoistočno od grada koji treba da bude u potpunosti završen do 2011. godine. Usprkos tome, činilo se da još ima nade za ovaj arhitektonski jedinstveni aerodrom koji se nalazi nedaleko od središta 3,5 milijunske njemačke metropole. Zahvaljući prije svega impresivnoj dvorani s polukružnom konstrukcijom krova, Tempelhof je više nego zaslužio nadimak “Majka svih aerodroma”, koji mu je dao slavni britanski arhitekt Norman Foster. Kako je ukazao britanski dnevnik Independent, paradoks je svoje vrste što je za očuvanje “omiljenoga Hitlerova aerodroma” agitirao upravo Lauder, poznati mecena židovskog porijekla, koji je između ostalog osnivač Ronald S. Lauder Foundationa. Posredstvom te zaklade Lauder je usmjerio milijune dolare za potporu židovskoj kulturi širom svijeta, a osobito u postkomunističkoj, tj. “novoj Europi”. Sam milijarder Lauder zračnu luku Tempelhof ne percipira samo, pa čak ni prije svega, kao ostatak iz nacističkih vrijemena. On je isticao funkciju koju je ova zračna luka imala u najteža vrijemena berlinske blokade. U središtu pozornosti svijeta aerodrom je bio od lipnja 1948. do svibnja 1949. godine. Tada je kao jedan od dva aerodroma tzv. Zračnog mosta doslovno spašavao živote stanovnika Zapadnog Berlina koji su bili u sovjetskoj, tj. istočnonjemačkoj blokadi. “Tempelhof je simbol Berlina koji se bori za život, njemačko-američkog prijateljstva i težnje Berlina za slobodom”, rezimirao je Lauder ovu drugu simboliku koju nosi sa sobom berlinska zračna luka Tempelhof. Prema planovima Laudera, na aerodromu bi ostala doletna pista za dolazak pacijenata iz cijelog svijeta. U zgradama aerodroma bi se napravila kupaonice i kupališta, klinika, istraživačko-razvojni centar i hotel. To bi otvorilo najmanje tisuću radnih mjesta što u gradu koji ima stopu nezaposlenosti od 17 posto, nije zanemarivo. Projekat su podržavale poznate i velike njemačke tvrtke kao što su Siemens, Deutche Bahn, najveća berlinska bolnica Charite… Za Laudera je svakim danom navijalo sve više ljudi pa je onda na kraju pokrenuta incijativa i raspisan referendum – koji nije uspio.

Treća zgrada na svijetu

Tempelhof je projektirao arhitekt Ernst Sagebiel. Glavna zgrada s golemom dvoranom duga je 1230 metara i blago je zaokružena. Sa 284.000 kvadratnih metara (28,4 hektara) površine u osnovici, treća je po prostranstvu zgrada na svijetu, poslije Pentagona i Palače naroda, bukureštanske zgrade iz doba Ceausescua. Zgrada Tempelhofa proglašena je zaštićenim spomenikom kulture, a u prosincu lani upućen je zahtjev UNESCO-u da ga se uvrsti i u popis svjetske kulturne baštine. Pista omogućuje slijetanje i polijetanje u svim smjerovima. Tempelhof je udaljen samo pet kilometara od gradskog središta i činio je dio projekta Germanija kojim je Hitler želio da uz pomoć “dvorskog arhitekta” Alberta Speera od Berlina napravi glavni grad svijeta. Od 1960. je glavna zračna luka Zapadnog Berlina bio i ostao aerodrom Tegel, a Tempelhof je u sedamdesetima ostao samo američkom vojnom bazom.