Ubojstvo kriminalca Davora Zečevića, dugogodišnjeg dečka HTV-ove urednice Ivane Šikić, otvorilo je pitanje sukoba interesa novinara državne radiotelevizije. Javno se postavljaju pitanja porijekla imovine Šikićeve koja do skupog stana u elitnom zagrebačkom naselju i vrlo vrijednog automobila koje si ona sasvim sigurno nije mogla priuštiti od HRT-ove plaće, a u čitav slučaj uključilo se vodstvo HRT-a, Hrvatsko novinarstvo društvo, ali i Porezna uprava koja, kako mediji javljaju, istražuje porijeklo imovine HTV-ove urednice.

Gdje su konzekvence?
U zemljama razvijene demokracije ovakvi bi se slučajevi riješili daleko drastičnije. Gordana Vilović, medijska analitičarka, kaže da bi u Europi i Americi u sličnim slučajevima novinari vjerojatno postupili bitno drukčije. “U slučajevima da su novinari osobno involvirani u neki slučaj, bilo obiteljski ili prijateljski, istog časa to moraju priopćiti svom uredniku i reći da ne mogu hladne glave izvještavati o tome i on ih odmah miče sa slučaja, bez ikakvih posljedica. Ne može otac izvještavati o svom sinu ili supruga o mužu koji je učinio nekakvu nedozvoljenu radnju”, kaže Vilović dodajući da je sukob interesa novinara jedan od “smrtnih grijeha novinarstva” po Missouri grupi. Ako se novinar ogriješi o odredbe poput ove, nemoguće je da ne snosi konzekvence. Jedan od ovogodišnjih američkih primjera kojeg se prisjeća Vilović odnosi se na slučaj novinarke koja je istraživala zagonetni nestanak jedne žene, navodne žrtve obiteljskog zlostavljanja, iz Chicaga, i vrlo se aktivno uključila u razrješenje čitavog slučaja. Žena nije nikad pronađena, ali je zato novinarka snimljena na kućnoj zabavi “ožalošćenog” supruga kako se pokraj bazena zabavlja s njegovom djecom. Dan nakon objave snimke novinarka je dobila otkaz. “Nije bilo previše istrage o tome zašto je otišla tamo. Možda je to vrlo rigorozno, ali njeni šefovi procijenili su da je prekršila pravila i približila se više nego što je smjela, što je protumačeno kao njena nevjerodostojnost”, kaže Vilović dodajući da je praksa različita, no da bi svaki novinar morao biti toliko pošten i sam upozoriti na vlastiti sukobi interesa jer će to biti najpoštenije i prema samom sebi. Sukob interesa vječna je tema na HRT-u i malo se koja poznatija faca s Prisavlja ne veže uz taj izraz. U posljednje vrijeme najčešće se prozivalo Gorana Milića kojega je na tapetu uglavnom stavljao danas već bivši član Programskog vijeća Danko Bljajić. Optužbe su pljuštale uglavnom zbog poduzetnika Tome Horvatinčića kojeg je Milić znao ugostiti u Brisanom prostoru, što je protumačeno kao prikriveni marketing. Optuživalo se još jednu televizijsku urednicu koja je posljednjim pretumbacijama dobila vrlo utjecajnu poziciju uređivanja emisije Otvoreno. Dijana Čuljak-Šelebaj svojedobno je bila predmet rasprava o sukobu interesa jer je HTV prikazivao emisiju Genijalci čija je licenca u vlasništvu Core Medije, tvrtke njenog supruga Vladimira Šelebaja.

Iako Statut HRT-a izričito zabranjuje sklapanje takvih poslova s članovima uže obitelji zaposlenika HRT-a, ni ova urednica nije zbog toga stradala već je, naprotiv, napredovala. Osim ove zabrane HRT-ovi interni propisi, ali i sam Zakon o HRT-u, brane još neke stvari. Tako interni Etički kodeks brani primanje darova ili drugih pogodnosti koji bi, s obzirom na davatelja ili vrijednost primljenog, objektivno mogle dovesti u pitanje samostalnost, neovisnost, objektivnost, profesionalnu vjerodostojnost, ugled ili integritet radnika ili HRT-a. Izričito piše da novac ili druge vrijednosnice ne smiju primati ni u kojem slučaju. Darove vrednije od četvrtine prosječne neto plaće na razini države zaposlenik mora vratiti ili pak predati HRT-u. Izričito piše da se radnici HRT-a ne smiju glasom ili likom pojavljivati u promidžbenim porukama osim ako je to dio njihova redovitog posla na HRT-u ili ako ga obavljaju za HRT. Iznimku može pisano odobriti glavni ravnatelj, ali se novinari ni u kojem slučaju ne smiju pojavljivati (glasom ili likom) u promidžbenim porukama. Kršenje ovih odredbi smatra se teškom povredom kodeksa, što znači povredu radne obveze. Zakon o HRT-u nešto je mekši, pa tako brani pojavljivanje u promidžbenim porukama tek sudionicima informativnih emisija.

Biznis u fušu
No ovakve odredbe nisu spriječile novinare sportskog programa HTV-a da sudjeluju u reklamama, primjerice onoj za čokoladice. Uslijedila je kazna? Naprotiv, javna radiotelevizija uredno je prikazivala tu reklamu. Nerijetko se na nekim gospodarskim skupovima pojavljuju upravo novinari HTV-a (i to oni “gospodarski”) kao moderatori. Bez ikakvog problema “u fušu” odrade gažu određenoj poslovnoj grupaciji iako u svom profesionalnom radu izvještavaju upravo o njima. Objektivno? Njihovi šefovi očito procjenjuju da je tako, jer ni njima se ništa nije dogodilo. Ili, svi dobro pamte (i rado se prisjete) reklame u kojoj HTV-ova voditeljica Nikolina Pišek veselo trčkara plažom u kupaćem kostimu, brine za život loših plivača i pije pivo. Na stranu estetika, pa i to što se Pišek percipira kao voditeljica, ona je zapravo HTV-ova novinarka i kao takva je, barem prema internom kodeksu, ponudu za snimanje reklame morala odbiti. Umjesto toga, njena je kuća također vrlo rado prikazivala spomenuti uradak. Dosad se zapravo digla prašina tek prije već dosta godina kada je Nensi Blažević (tada Brlek), koja je u to vrijeme bila jedna od najpopularnijih voditeljica Dnevnika, dobila ponudu za snimanje reklame. Na HRT-u su je tada spriječili iz čega je javnost mogla zaključiti da se na to strogo pazi. No brojni primjeri gotovo to svakodnevno demantiraju, pa je red da se i na HRT-u ozbiljno pozabave ovim problemom.