Sveučilišne diplome postat će manje važne pri zapošljavanju, mišljenja je Andrew McAfee, istraživač u Centru za digitalno poslovanje, škole za menadžment, Sloan School of Management za Harvard Business Review.

Razloge za to nalazi u sve skupljem sveučilišnom obrazovanju dok su, s druge strane rezultati istog, sve lošiji. Jedan od razloga je i veliki porast raznih online tečajeva, poput MOOC-a.Poslodavci imaju danas na raspolaganju čitav niz raznih testova kojima mogu ocijeniti potencijalne zaposlenike. Neki od njih testiraju konkretno znanje koje poslodavac traži od zaposlenika. Primjerice, ukoliko traži prodavača zanimat će ga što je prethodno prodavao i kakvo je njegovo iskustvo, ako pak traži programera, na kojima je programima radio. Međutim, neka su testiranja nešto šira te provjeravaju sposobnosti kandidata koja se na prvu mogu činiti nevezanim za određeno radno mjesto. U posljednje vrijeme pak događa se prava eksplozija MOOC-a (masivnih, otvorenih i online tečajeva), na razne teme od kojih su mnogi besplatni, piše Andrew McAfee, Mnogi od tih tečajeva studente ocjenjuju putem završnog ispita što daje ocjenu kako je netko svladao određenu temu. 

Online tečajevi
McAfee ističe da je oduševljen rezultatima koje su MOOC-i do sada dali, iako upozorava da je takva vrsta stjecanja diplome još relativno nova praksa u svijetu te da na prave rezultate treba tek čekati. "Sigurno bih veliku šansu pružao kandidatima koji su položili više tečajeva putem MOOC-a te koji su na njima ostvarili dobre rezultate", navodi McAfee. Prema njegovom mišljenju važnost standardnih fakultetskih diplome u budućnosti bi trebala postati sve manja za poslodavce. Međutim, trenutna situacija je potpuno drugačija te poslodavci još uvijek veliku važnost daju diplomama starih i uglednih Sveučilišta. "Sveučilišna diploma postaje važna koliko je nekad bila srednjoškolska. Ona postaje novi minimalni standard obrazovanja, čak i za ona zanimanja za koja u prošlosti sveučilišna diploma nije bila potrebna", ističe McAfee. Danas se tako u 50 posto više slučajeva, no što je to bilo 2007. godine, traže diplome za, primjerice zvanje zubarskog ili medicinskog tehničara. 

Rast troškova
No dva su problema ovakvog pristupa. Jedan od njih je činjenica da je sveučilišno obrazovanje danas jako skupo, te postaje sve skuplje. Prema najnovijim podacima, ističe istraživač u Centru za digitalno poslovanje, prihodi kućanstva u posljednjih 18 godina povećali su se za 20 posto. Istodobno troškovi četverogodišnjeg sveučilišnog obrazovanja porasli su tri puta više od tog iznosa. Raste i studentski dug te je on danas veći od zaduženja amerikanaca na kreditnim karticama.  

Znanje

Oko 45 posto nije naučilo ništa

Osim toga, navodi McAfee u svom istraživanju, alarmantan je podatak da čak 45 posto studenata, pokazuju ankete, u prvih dvije godine studija nisu naučili gotovo ništa. Njih pak čak 36 posto nisu pokazali nikakva poboljšanja, po tom pitanju, u sljedećim godinama studiranja. "Bez obzira što postaju sve skuplje, vjerujem će studentske diplome s vremenom postati sve manje važne", zaključuje McAfee. .