Cilindar star 118 godina koji služi kao međunarodni prototip za težinu od jednog kilograma polako gubi težinu. Pramjera se čuva pod staklenim cilindrom i ključem, a lakši je 50 mikorgrama u usporedbi sa desetkom svojih kopija. Fizičar Richard Davis iz Međunarodnog ureda za težine i mjerenja, u Sevresu, gradu jugozapadno od Pariza, kaže: “Misterija je u tome što su sve kopije napravljene od istoga materijala, u isto vrijeme i čuvaju se u identičnim uvjetima. Ali – polako se počinju razlikovati u masi. Zaista nemamo ni pretpostavku zašto se to događa”. “Ne baš precizan” kilogram mogao bi uzrokovati poteškoće, prije svega zemljama koje ne koriste metrički sustav. Tako je jedan kilogram u SAD-u jedan težini od 2,2 funte. A za znanstvenike je “promjenljiva težina” jednog kilograma također nezgodna jer se odražva na mjerenje nekih fundamentalih veličina, kao što je količina elektriciteta. “Znanstvenici ovise o mjerenju mase i za njih je nezgodno imati definiciju kilograma koja se bazira na artifaktu”, kaže amerikanac Davis. No, nezgodne efekte ne treba očekivati u svakodnevnom životu: 50 mikrograma je težina otprili jednaka težini otiska prsta. “Za neznanstvenike, ovo smanjenje neće značiti ništa. Kilogram će ostati kilogram i vaša težina se neće zbog ovog efekta bitnije promijeniti”, kaže Davis kroz smijeh.

Od svih kopija pramjere, ona u Severesu je najvažnija. Čuva se u iza trostruke brave u dvorcu i vrlo rijetko izlazi na svjetlo dana, a to se obično događa kad treba usporediti s drugim “kilogramima” u svijetu. “Nije još jasno je li original postao lakši ili su drugi međunarodni prototipovi postali težin. Ali prema definciji – samo je original težak točno jedan kilogram”, kaže Micahel Borys, stariji istraživač koji radi u Njemačkom nacionalnom institutu za mjerenja u Braunschweigu. Fluktuacija težine pramjere pokazuje kako napredak znanosti dovodi u pitanje neke od bazičnih fizikalnih jedinica. Točnije rečeno, dovodi u pitanje naš način njihova mjerenja. Pramjera je prije 118 godina bila high-tech stvar, napravljena od platine i iridija, s promjerom od 1,54 inča. Na sastanku znanstvenika u Parizu, koji će se održati u studenome, bit će prikazani prijedlozi kako na novi način definirati jednu od ključnih veličina. A nakon što znanstvenici izaberu preko koje će se jedinice definirati kilogram, to na kraju moraju potvrditi političari diljem svijeta. Tijekom desetljeća osnovne jedinice pokušavale su se definirati na različite načina. Jedan metar je, u “ranim danima” fizike bio definiran otprilika kao “udaljenost odavde do tamo”, što je zaista daleko od današnje definicije koja uključuje put koji prijeđe brzina svjetlosti. Tako je jedna od ideja za kilogram 21. stoljeća da se napravi cilindar od silicija-28, koji bi imao jedan tip atoma fiksne mase. “Kako bilo”, kaže Davis, “ono što je sigurnost jest da nam treba nova definicija kilograma”.