Prema podatcima Republičkog zavoda za statistiku Srbije, trgovački lanac Delta maxi pokrivao je u prvoj polovici godine svega 6,4 posto maloprodajnog tržišta Srbije, te 11,6 posto Beograda. To se drastično razlikuje od podataka do kojih je došla Komisija za zaštitu konkurencije koja je donijela rješenje o dominantnom položaju te kompanije na beogradskom tržištu i zbog toga zaključila da Delta nije smjela preuzeti C market, najveću maloprodajnu trgovačku kuću, jer bi time dodatno povećala pokrivenost tržišta. Statistički podaci odudaraju i od prikaza stanja na tržištu koji je radila sama Delte. Prema nalazima njezina rukovodećeg tima, Delta pokriva 33 posto beogradskog tržišta. Zbog toga je kompanija odlučila uputiti žalbu na rješenje Komisije za zaštitu konkurencije Vrhovnom sudu. Prema statističkim podatcima, u prvih čest mjeseci 2007. godine u Srbiji je u maloprodaji ostvaren promet u vrijednosti 5,1 milijardu eura, dok je promet što su ga ostvarili Deltini trgovački lanci Maxi, Pekabeta i C market vrijedan 333,7 milijuna eura, od kojih je 237,5 milijuna ostvareno u Beogradu. U prodaji hrane, pića i cigareta Deltine trgovine, prema službenim statističkim podacima, pokrivaju 17,2 posto srbijanskog, a 32,5 beogradskog tržišta. Visoke cijene prehrambenim proizvodima bile su glavni povod za protest potrošača, jer je ustanovljeno kako je hrana u Srbiji najskuplja u okruženju. Upućeni tvrde kako su glavni razlog tome visoke trgovačke marže što je posljedica monopolističkog položaja.

Delta se prva našla na meti kritike, jer je prema prikupljenim podatcima marža u njezinim trgovinama veća od 30 posto, što u toj kompaniji negiraju. Aleksandar Stevanović iz Centra za slobodno tržište tvrdi kako monopolisti ostvaruju ekstra profit od 500 eura po stanovniku na godišnjoj razini. Za postojanje monopola krivnja se svaljuje na vladajuću strukturu, koja je naklonjena domaćim tajkunima tako što onemogućuje stvaranje veće konkurencije dolaskom najvećih inozemnih trgovačkih lanaca. Verica Barać, predsjednica Savjeta za borbu protiv korupcije, izjavila je kako je izvor korupcije u vrhu vlasti optuživši da je vlasniku Delte Miroslavu Miškoviću omogućila bogaćenje na račun potrošača. Zakon o zaštiti konkurencije dozvoljava pokrivenost tržišta do 40 posto, ali pod uvjetom da se ne zloupotrebljava. Antimonopolska komisija je u slučaju Delte angažirala strane istraživače da bi nakon njihova nalaza donijela rješenje o monopolističkom položaju te kompanije. Kada netko pokriva tržište manje od 40 posto onda Komisija mora dokazati zloupotrebu pokrivenosti tržišta, a iznad spomenutog postotka teret dokazivanja pada na kompaniju. U Delti tvrde kako će dokazati da nisu monopolisti, te da još ima prostora za širenje njezina poslovanja, što su i ambicije kompanije koja je u velikoj eskpanziji. Prije mjesec dana otvoren je najveći trgovački centar koji se prostire na oko 80 tisuća četvornih metara. Zloupotreba položaja na tržištu moguća je i s manjom pokrivenošću, što se događa u slučajevima kad se glavni “igrači” dogovaraju pri utvrđivanju uvjeta poslovanja. Za kartelsko udruživanje optuženi su pekari koji su u mjesec dana dva puta povećali cijene kruhu, te investicijski fond Salford u čijem vlasništvu se nalazi pet najvećih domaćih mljekara. Komisija za zaštitu konkurencije nema mehanizme kojima može spriječiti postojanje monopola. Hoće li netko biti osuđen i kažnjen za monopolistički položaj ovisi o sucu za prekršaje. Tvrtka koja zloupotrebljava dominatan položaj na tržištu može biti kažnjena oduzimanjem do 10 posto prihoda ostvarenog u prethodnoj godini. Antimonopolska komisija nema ingerencije prema kojima bi mogla prisiliti neku kompaniju da smanji nazočnost na tržištu.