Prosinac je mjesec s mnogo svetkovina jer su se stari narodi željeli barem umjetnim zabavama suprotstaviti prevladavajućoj tami. Budući da su vješti trgovci svim svetkovinama, primjerice Svetog Nikole, Božića i Stare godine, pridodali plemenite običaje darivanja, prosinac je ujedno i mjesec izrazito visokih troškova koji zahvaljujući civilizacijskoj tekovini zvanoj kreditne kartice dospijevaju u drugoj polovici siječnja.

Nažalost, siječanj je u našoj kulturi lišen značajnijih blagdana ako izuzmemo Sveta tri kralj, blagdan kad većina građana uklanja božićna drvca. Ni nebo ne nudi poticaja za radost. Iako siječanjski dani postaju sve duži, ciklonski poremećaji zauzimaju strateški položaj nad dobrim dijelom kontinenta, donoseći niske i tamne oblake. Zbog toga ne iznenađuje da je nekoliko anketa potvrdilo pučku mudrost prema kojoj je siječanj najtugaljiviji mjesec u godini. Britanska udruga Aware, koja je posvećena osvještavanju javnosti o problemu depresije, kaže da njihove kontakt-linije primaju u siječnju 25 posto više poziva od prosjeka, pa su stoga svoju godišnju kampanju s rujna prebacili na siječanj kako bi je uočio što veći broj potrebitih. “Uzrujanost i stres povećavaju se nakon božićnih i novogodišnjih blagdana, a dodatan pritisak nanose i novogodišnje odluke koje mnogi ljudi prekrše već prvih dana godine”, rekla je predstavnica Awarea Sandra Hogan. I Irci su ocijenili siječanj najdepresivnijim. U velikoj anketi provedenoj na medicinskom portalu irishhealth.com 63 posto od 58.500 anketiranih je na pitanje o najdepresivnijem mjesecu odgovorilo siječanj.

Očajni 24. dan
Velški psiholog Cliff Arnall čak je izračunao točan dan u godini kad je prosječno raspoloženje navodno najniže. To je, smatra on, 24. siječnja. Njegova formula za određivanje najgoreg dana uzela je u obzir vremenske prilike, protek vremena od Božića, potrošnju u prosincu i termin prispjeća iduće plaće ili džeparca. Arnall smatra da većina ljudi u prvih tjedan dana prekrši svoje novogodišnje odluke, vraćajući se alkoholu, skidajući nikotinske flastere, prazneći hladnjake ili praveći nove troškove na kartici. Sav pozitivan učinak blagdanskog veselja i zabave u društvu iščezava najkasnije do 24. siječnja, a tmurna se stvarnost vraća punom snagom. Londonska agencija za odnose s javnošću Porter Novelli utvrdila je da oko 24. siječnja velik broj ljudi pravi rezervacije za proljetni izlet na jug ili za ljetni godišnji odmor jer si tako pružaju nadu sunčanog raja usred zimskog mrtvila. Maštanje o suncu i plaži postaje realnije nakon što je napravljena rezervacija i život opet dobiva smisao. “Čini se da su ljudi najskloniji kupiti kartu za raj kad se osjećaju pakleno”, izjavio je glasnogovornik Novellija Alex Kennedy. “Ljudi se osjećaju loše kad nemaju nikakvih planova, ali kad rezerviraju putovanje u toplije krajeve, postavljaju pred sebe ugodan cilj. Radi ostvarenja tog cilja ljudi će štedjeti, ići u teretanu da se dovedu u red i vratiti se optimizmu koji ih je pratio prije, na izmaku godine”, dodaje Kennedy. Manjak danjeg svjetla među biološkim je uzrocima zbog kojih su kasna jesen i zima vrijeme pojačane depresije. Štoviše, postoji osobita vrsta depresije zvana sezonski afektivni poremećaj, kolokvijalno zimska depresija, koju izaziva smanjen dotok prirodnog svjetla kroz optički živac u mozak. Utvrđen je i biokemijski mehanizam kojim mrak izaziva pad raspoloženja, volje i energije. Bez svjetla mozak proizvodi manje serotonina, neurohormona koji regulira dobro raspoloženje te osjećaj spokoja i zaštićenosti. Uz manjak serotonina dolazi i do povišenja razine melatonina, “hormona sna”, koji predisponiranim osobama donosi ne samo sanjivost, nego i potištenost i letargiju. Spoj tame, hladnoće, odsustva svetkovina i dolazak računa na naplatu čini siječanj osobito teškim za preživljavanje, a ovogodišnji će siječanj biti dodatno neugodan za naše državljane zbog zabrane rada trgovina nedjeljom.

Tužne nedjelje
Pošto je siječanj potvrđen kao najdepresivniji mjesec u godini (barem na sjevernoj hemisferi), osobito će riskantni dani biti siječanjske nedjelje. Poznato je da je nedjelja najtužniji dan u tjednu – osobito za osamljene koji su ionako ranjiviji na depresiju. Stoga posjeti trgovačkim centrima, čak i bez kupnje artikala, osamljenim depresivcima pomažu u nošenju sa samoćom. Neobično je da nitko od vrlih domaćih stručnjaka za mentalno zdravlje nije tu okolnost spomenuo kao protuargument za potpuno skandalozan zakon kojim se od 1. siječnja u Hrvatskoj zatvara većina prodajnih, a vjerojatno uskoro i nešto radnih mjesta. Fenomen nedjelje opjevan je i u dirljivoj i zloglasnoj mađarskoj baladi “Tužna je nedjelja”, uz čije su molske akorde i polagane taktove brojni Mađari tridesetih godina prošlog stoljeća počinili samoubojstvo. A hrvatski će depresivci sada ostati bez nedjeljnog izleta u dosad im jedini dostupne svijetle i užurbane krajeve – trgovačke centre. Srećom 24. siječnja ove godine ne pada u nedjelju, nego u subotu.