Dok pristupanje BiH Cefti, regionalnom sporazumu o slobodnoj trgovini u središnjoj Europi, nailazi na više prepreka nego što se očekivalo, srbijanska je Vlada uputila parlamentu zahtjev za hitnu ratifikaciju Sporazuma o slobodnoj trgovini u jugoistočnoj Europi (Cefta). Razlog žurbi srbijanske vlade je nastojanje da se na prvom skupu Zajedničkog komiteta, što se održava u rujnu, Srbija ne pojavi sa statusom promatrača. Zasjedanjem Zajedničkom komiteta na razini ministara službeno bi počela primjena sporazuma Cefta. Ratifikacijom Sporazuma od strane Crne Gore ispunjeni su uvjeti za njegovu primjenu. Jedino Srbija i BiH još nisu ratificirale taj sporazum. Očekuje se da će Srbija to učiniti poslije 19. kolovoza, kada završava ljetnji odmor poslanika. Na hitnu ratifikaciju Sporazuma vladu su upozoravali i gospodarstvenici vidjevši u slobodnoj trgovini priliku za veću robnu razmjenu. Srbija osim s Hrvatskom i Moldavijom ostvaruje suficit u robnoj razmjeni i s ostalim članicama Cefte. U javnosti se zamjera što su poslanici, poslije svega dva mjeseca rada u svojem dosadašnjem sedmomjesečnome mandatu, otišli na odmor, ali se to objašnjava zastojem u radu vlade, koja nije pripremila zakone i druge odluke, što ih parlament treba razmotriti i usvojiti. Kašnjenje Srbije u ratifikaciji sporazuma o pristupanju Cefti objašnjava se izgubljenim vremenom (tri mjeseca) u osnivanju nove vlade. Sporazum CEFTA, kojim se predviđa stvaranje zone slobodne trgovine do 31. prosinca 2010. godine potpisan je 19. prosinca u Bukureštu. U Srbiji se taj sporazum doživljava kao prikladan put integraciji u EU, što je i krajnji cilj. Takvo doimanje temelji se na članstvu Slovenije, Rumunjske, Bugarske, Češke i Mađarske, koje su bile članice Cefte prije nego što su primljene u EU. Članice Cefte su Hrvatska, Crna Gora, Moldavija, BiH, Srbija, Kosovo, Albanija i Makedonija.

Istovremeno, poslanici Predstavničkog doma parlamenta BiH najprije su odbili po hitnom postupku rasprave o prijedlogu izmjena zakona o pristupanju Cefti. Međutim, na inzistiranje određenog broja poslanika, ova točka je ipak stavljena na dnevni red. Predlagači izmjena zakona o pristupanju Cefti prije svega inzistiraju na donošenju mjera za zaštitu domaće poljoprivredne proizvodnje. “To znači da stupanjem na snagu Cefte neće biti ukinute carine sa susjednim zemljama, koje sada postoje po odlukama Vijeća ministara. Carine su donesene na osnovi ugovora o slobodnoj trgovini, a koji stupanjem na snagu Cefte praktično prestaje vrijediti“, rekao je jedan od predlagača izmjene zakona, poslanik Jerko Ivanković Lijanović. Očigledno, uvođenje carina na mesne i mliječne proizvode i prerađevine iz Hrvatske i Srbije suprotno je samom duhu sporazuma o slobodnoj trgovini. Sadik Bahtić, poslanik u Predstavničkom domu državnog parlamenta, smatra pak da se iza ovakvog zakonskog prijedloga krije interes samo jednog dijela poljoprivrednih proizvođača. “Tu nema stimulacija za poljoprivredu, nego samo za proizvođače mesa. To pomalo miriše na zaštitu interesa lobija“, rekao je Bahtić. Ministar vanjske trgovine Slobodan Puhalac ocjenjuje da je prijedlog izmjena zakona, kojim bi se uvele carine na poljoprivredne proizvode iz Srbije i Hrvatske, protivan ne samo odredbama sporazuma Cefta, nego i domaćeg zakonodavstva. Da bi se izišlo iz pat situacije u parlamentu, poslanički klub Stranke demokratske akcije predložio je dva zaključka: da se razmatranje spornog zakona odgodi za 60 dana i da Vijeće ministara pripremi mjere zaštite domaće poljoprivredne proizvodnje, koja bi mogla biti ugrožena stupanjem na snagu sporazuma o slobodnoj trgovini. O oba zaključka poslanici Predstavničkog doma će odlučivati u nastavku sjednice ovog parlamentarnog tijela.