Premda ima sve uvjete da se učvrsti kao važan regionalni izvoznik hrane, Srbija bi se mogla pretvoriti u uvoznika prehrambenih proizvoda. Procjenjuje se da bi ove godine srbijanski agrar mogao ostvariti izvoz vrijedan 1,7 milijardi dolara, što bi, uz uvoz od 1,1 milijarde, značilo da je u prometu prehrambenim proizvodima ostvaren suficit od oko 600 milijuna dolara. Međutim, Svjetska organizacija za hranu (FAO) smatra da bi izostanak restrukturiranja i suvremenog pristupa proizvodnji mogao izazvati deficite bilance i primorati Srbiju da uvozi hranu. Ozbiljno upozorenje uputio je nedavno i potpredsjednik Privredne komore Srbije dr. Stojan Jeftić. On je primijetio da već treću godinu zaredom poljoprivredna proizvodnja u Srbiji pada. Da bi situacija bila još nepovoljnija, sve se to događa baš u vrijeme kad je svjetska konjunktura povoljna i kad cijene imaju izniman rast. U 2007. godini proizvodnja hrane u Srbiji zabilježila je pad od 8,11 posto, dok se vrijednost ukupne proizvodnje kreće negdje oko tri milijarde dolara. Najteže je bila pogođena biljna proizvodnja, gdje je obujam smanjen za 17,8 posto. Blaži udar pretrpjela je stočarska proizvodnja s padom od 1,23 odsto, ali će nepovoljni trendovi u ratarstvu i poskupljenja stočne hrane svakako imati ozbiljne posljedice i za ovaj vid proizvodnje. Istraživač u Centru za naučno-istraživački rad PKS Vojislav Stanković kaže da je poljoprivreda u Srbiji dostigla najnižu tačku ekstenzivnosti. Udio stočarstva u ukupnoj agrarnoj proizvodnji pao je na svega 37 posto, a sve ispod 50 posto karakteristika je nerazvijih gospodarstava. U prvih deset mjeseci 2007. najvažniji izvozni proizvodi srbijanske poljoprivrede bili su šećer (187.000 tona) i kukuruz (400.000 tona). S jedne strane Srbija uživa beneficiju EU-a za slobodan izvoz šećera, a s druge, zbog proizvodnje bioetanola, kukuruz je veoma tražena roba na svjetskim burzama. Međutim, ljetošnja zabrana izvoza poljoprivrednih proizvoda, pokrenuta strahom da bi slobodan izvoz mogao ugroziti nacionalnu bilancu krušnog žita i jestivog ulja, nije uspjela stabilizirati tržišna kretanja, a istovremeno je izazvala pravi revolt seljaka.

Posebno je teška situacija na sjeveru Bačke, gdje je suša ostavila teške posljedice. Zabrana izvoza zaustavila je cijene i pogodovala tajkunima, ali je seljacima otklonila jedinu mogućnost da barem malo kompenziraju izgubljenu zaradu. Koliko je situacija teška, govori podatak da je Udruženje poljoprivrednika u Subotici najavilo bojkot proljećne sjetve i blokadu prometnica. Udruženje će pribjeći ovakvim mjerama ako Vlada Srbije ne pomogne seljacima. Poslije Nove godine poljoprivrednici će organizirati potpisivanje peticije za smjenu ministra Slobodana Milosavljevića jer je ministarstvo vrlo loše radilo. Slično se ponaša i Ministarstvo infrastrukture koje je svašta obećalo, ali se više ne javlja na telefonske pozive. Kako je rečeno u priopćenju, suša je ostavila pustoš u ekonomskim računima 400.000 kućanstava, koja bez pomoći države ne mogu organizirati proljetnu sjetvu i očuvati postojeće stočarske tvrtke.