IGH za rusku vladu projektira 10 hidrocentrala na rijeci Argun, a posao je vrijedan oko 100 milijuna eura, objavio je ovog tjedna predsjednik te tvrtke Jure Radić. To je najveći pojedinačni posao koji je tvrtka do sada dobila, a spretni Radić nastavlja svoj poslovni uzlet. Zanimljivo, najava posla došla je nakon što je objavljeno kako je IGH ostvario 4,82 milijuna kuna manje dobiti i 23 milijuna kuna manje prihoda u prvom tromjesečju ove godine u odnosu na lanjsko, Radić smatra izvrsnim rezultatom. “Prošlogodišnji prvi kvartal bio je izniman po prihodima jer smo odjednom morali završiti mnogo projekata. U svakom ostalom prihodi su bili manji, a opet smo ostvarili 63 milijuna kuna dobiti. Pad uopće nije rezultat lošijeg poslovanja. Ako nastavimo ovim tempom, ostvarit ćemo dobit od 80 milijuna kuna, što je zavidan rezultat”, kaže Radić. Inače, posao s hidrocentralama nije dobio nedavno osnovani ruski institut koji je IGH osnovao s partnerima, nego hrvatska središnjica u partnerstvu sa slovenskom grupom Riko. Samo projektiranje i njegova vrijednost nije jedini izvor prihoda koji će od hidrocentrala imati IGH, nada se Radić. Već su izradili studiju o potencijalima koje rijeka pruža i kako ih iskoristiti. S ruskim poslom povezana je i činjenica da nakon što je Jure Radić najavio osnivanje tvrtke IGH projekt, koja će se baviti projektiranjem u visokogradnji, IGH je agresivno krenuo s preuzimanjem arhitektonskih biroa. Poslovni dnevnik doznao je kako je nakon biroa Otta Barića dogovorena kupnja većinskog udjela tvrtke Kincl u vlasništvu uglednog arhitekta i akademika Branka Kincla. Tako će jedan od najeksponiranijih ministara prvoga hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana, zahvaljujući mreži poznanstava, veza i snage institucija kojima je na čelu, nastavlja biti nezaobilazan u svim temama koje se tiču građevinarstva u Hrvata posljednjih godina. Ili preko fakulteta, ili preko IGH, ili u suradnji s Konstruktorom, pojavljuje se u velikoj većini projekta čija vrijednost iza sebe ima šest nula, i najčešće se izražava u eurima.
Osim spomenute gradnje stadiona u kojoj je IGH s povezanim tvrtkama dao definitivno najskuplju ponudu uvijek spornog pelješkog mosta, znak IGH stoji gotovo uza sve rekonstrukcije većih cesta, pruga, u borbi za Stubičke toplice, u gradnji dvorane u Splitu putem JPP-a, u gradnji stadiona u Zagrebu, poslovnih kompleksa uz Bundek, stanova na elitnim prostorima poput Trga bana Jelačića i Dubrovnika, procjena oko nikad dovršene Sveučilišne bolnice… “Ma, sigurno ćemo nešto raditi ili u projektiranju, nadzoru ili nečemu trećem. Toliko smo snažni da nas se, jednostavno, ne može zaobići”, odgovorio je Radić u jednom razgovoru upitan je li istina da će sudjelovati u rekonstrukciji zagrebačkog Doma sportova. Danas bi Radić tu rečenicu mogao ponoviti za sve projekte u Hrvatskoj, pogotovo ako je investitor država, njena tvrtka ili neki od gradova. Tek stidljivo, u javnim ili strogo privatnim razgovorima, provlače se tvrdnje da IGH svoj rast u Hrvatskoj duguje monopolističkom položaju koji im jamči visoke cijene, sudjelovanje u izgradnjama i biranju podobnih izvođača i podizvođača u investicijama. Dioničari IGH su ministrica graditeljstva, zagrebački pročelnik za financije, direktor Hrvatskih autocesta i mnogi više ili manje poznati uglednici. Nedavno je između redaka predsjednik poslodavaca u graditeljstvu spomenuo da je upravo to razlog da je odbijen prijedlog da Hrvatska dobije nezavisni, državni institut koji će obavljati mjerenja, kontrole i uvoditi europske norme u hrvatsko zakonodavstvo o građenju. Jure Radić se na takve kritike obazire koliko i na masleničku buru koja će mu uvijek pratiti ime. Štoviše, uspješno se nastavlja baviti svojom misijom izvoza pameti u zemlje južno i istočno od Hrvatske. Kupaca u tim tranzicijskim zemljama ima više nego dovoljno.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu