Prema neslužbenim informacijama tri trgovačka lanca iz Slovenije i Hrvatske žele kupiti desetak malih bh kompanija, no i vješti špekulanti već su počeli otkupljivati dionice tih poduzeća od dioničara. Naime, nedavno je za sarajevsko poduzeće Tapetar objavljen javni natječaj za preuzimanje većinskog državnog vlasništva. Poduzeće je zanimljivo isključivo zbog vrijedne nekretnine u staroj gradskoj jezgri Sarajeva – Baščaršiji. Na popisu zanimljivih poduzeća za preuzimanje, uz sarajevski Tapetar, jesu i Velprom iz Sanskog Mosta čija je, primjerice, vrijednost dionica na Sarajevskoj burzi oko 0,06 eura, a knjigovodstvena čak 6,4 eura – koliko su spremni platiti veliki trgovački lanci iz Slovenije i Hrvatske. Kako se može saznati iz sarajevskih medija, preko brokerskih tvrtki trgovaćki lanci iz Slovenije i Hrvatske namjeravaju kupiti na Sarajevskoj burzi većinsko vlasništvo još u najmanje desetak manjih poduzeća s vrijednim nekretnama prije svega u trgovini i maloprodaji. Njihova kupnja sada je isplativa jer je vrijednost nekretnina u BiH još povoljna.

Trgovački lanci trebali bi kupiti nekretnine prema realnim cijenama, ali kako upozoravaju analitičari, brokeri iz Sarajeva već otkupljuju dionice zanimljivih poduzeća od malih dioničara ispod njihove realne vrijednosti jer su upućeni u buduće poslovne aktivnosti, i to prije svega Mercatora i Agrokora. Nadalje, mediji špekuliraju da bi velikim trgovačkim lancima iz Slovenije i Hrvatske mogli biti zanimljivi za preuzimanje i nekretnine poduzeća Angro iz Cazina, Trgovinskog magazina iz Bosanskog Petrovca, Prehrane prometa iz Tuzle, Market komerca iz Zenice, Majevice iz Srebrenika, Progresa iz Zenice… Kako se u BiH još primjenjuju stari računovodstveni standardi iz socijalističkog vremena, tek sada pojedina poduzeća prihvaćaju računovodstvene standarde prema kriterijima zemalja Europske unije. Zbog starih računovodstvenih standarda, upozoravaju stručnjaci, najčešće iskusni brokeri varaju manje dioničare jer im nije poznata stvarna vrijednost dionica koje posjeduju niti tržišna kretanja. Na primjeru sarajevske Vranice, čije su dionice za godinu dana sa 4 porasle na oko 90 eura, jasno je kako u BiH nema primjenjivih računovodstevnih standarda te da vrijednost nekrenina najčešće raste velikom brzinom. Inače, Agrokor je u Sarajevu otvorio svoj ‘cash and carry’ tržni centar Velpro, a od prije je većinski vlasnik Distributivnog centra Rajlovac kod Sarajeva, Sarajevskog kiseljaka i Leda u Čitluku. Svojedobno je Agrokor htio preuzeti s još nekoliko hrvatskih tvrtki Hercegovačku banku, ali to se nije dogofilo jer se nisu mogli dogovoriti s nekadašnjom privremenom upraviteljicom Banke Toby Robinson o cijeni preuzimanja. Agrokor nije uspio preuzeti ni tvornicu za preradu povrća i voća Omerbašić u Odžaku također zbog cijene koju su tražili vlasnici.

Sve Agrokorove investicije u BiH

Agrokor je preuzeo trgovine VF komerca te trgovine tvrtke Mališić iz Čitluka. Od VF komerca preuzeo je prodajne centre Sarajevu, Zenici, Lukavcu, Tuzli, Travniku, Sanskom Mostu, Tešnju, Doboju, Bihaću, Gračanici, Tesliću te u Prijedoru u RS. VF komerc ima 15 većih objekata ukupne površine 17 tisuća četvornih metara. U okviru VF komerca djeluju trgovački lanci Wisa i Korea. O planovima ulaska u BiH u prilog ide i potpisivanje kolektivnog ugovora Todorića i Sindikata poljoprivrede i trgovine BiH prema kojima će najniža plaća biti 200 eura.