Slovenska poduzeća prošle su godine u Srbiju uložila 200 milijuna dolara i tako se svrstala na šesto mjesto najvećih inozemnih ulagača u Srbiju u posljednjih šest godina. Od 2001. slovenske su tvrtke uložile oko 450 milijuna dolara, prema podatcima srpske Agencije za poticanje ulaganja i slovenske ambasade u Beogradu, objavljenima u listu Delo. Najveći ulagači iz Slovenije bili su Mercator (240 milijuna dolara), Cimos (preuzeo Livnicu iz Kikinde za sto milijuna dolara), Droga Kolinska (sto milijuna dolara), Merkur (60 milijuna dolara) i Nova ljubljanska banka sa 49 milijuna dolara. Terme Čatež uložile su 45 milijuna dolara, Impol 35 milijuna, Gorenje 32 milijuna, osiguravajuća tvrtka Triglav 18 milijuna, a kompanija Maksim 15 milijuna dolara. Uz poznavanje tržišta (koje je već znalo mnoge slovenske proizvode), tvrtki i menadžera s kojima se poslovalo još u doba socijalizma, slovenske ulagače privlačilo je i snižavanje poreza na dobit u Srbiji na 10 posto te relativno niska stopa PDV-a od 18 posto. Slovenski ulagači ukazuju i na pogodnost niskih poreza na plaće i doprinose za socijalno osiguranje. Ulagačkoj klimi pridonosi i napredak privrednog zakonodavstva, liberalizacija trgovine i serija privatizacija provedenih na burzi i putem natječaja. Privatizacije su u razdoblju od 2002. do 2006. Srbiji donijele oko 60 posto svih izravnih stranih ulaganja. Na drugoj strani su nedostatci: politička nestabilnost regije (problem Kosova i odnosa s Haagom koji usporavaju približavanje Europskoj uniji), neefikasna administracija i korupcija. Slovenske tvrtke s pažnjom prate pregovore Srbije s Europskom unijom o sklapanju Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju jer bi on trebao donijeti postupno smanjenje uvoznih carina za zemlje Europske unije. Slovenija je svojim ulaganjem od 11 milijuna dolara 2001. godine i otvorila postmiloševićevsko ulagačko razdoblje.

Nakon velikih privatizacija prošlih godina (tri banke su privukle 520 milijuna eura, zatim telekomunikacije), na vrh najvećih neto ulagača svrstali su se Norveška (1,5 milijardi dolara vrijedno preuzimanje Mobtela braće Karić), Njemačka (ukupno uložila 1,3 milijarde dolara), Grčka (1,3 milijarde dolara) i Austrija (996 milijuna dolara). Iza Slovenije na popisu neto izravnih stranih ulagača je Francuska (340 milijuna dolara), Velika Britanija (307 milijuna) i Mađarska s uloženih 290 milijuna dolara u prošlih šest godina. Prema podatcima srpske Agencije za poticanje ulaganja, neto vrijednost izravnih ulaganja iz Hrvatske u prošlih šest godina iznosila je 117 milijuna dolara, a lani je uloženo 25 milijuna dolara. Ukupna ulaganja u Srbiju prošle su godine iznosila oko 4,4 milijarde dolara. Prema procjenama, jedna milijarda od toga su tzv. greenfield investicije. Najveće najavljene investicije su koncesija od 800 milijuna eura za autocestu Horgoš – Požega koju je dobio španjolsko-austrijski konzorcij FCC-Alpina Mayreder. Vrijednost cijelog posla na gradnji ceste procjenjuje se na više od milijardu eura. Američko-mađarska kompanija Biotech Energy najavljuje da će kraj Zrenjanina graditi pogon za bioetanol od 380 milijuna eura, a njemačka Futura, također pokraj Zrenjanina, želi graditi tvornicu biodizela za 50 milijuna eura. Očekuju se i velika ulaganja iz Rusije, koja je dosad u Srbiju, prema službenim podatcima, uložila relativno skromnih 40 milijuna dolara.